"U svom najnovijem izvješću Međunarodni monetarni fond (MMF) naziva ovo što nam se događa 'velikim zatvaranjem'. Ja to radije nazivam 'velikim gašenjem'. Ta fraza bolje opisuje stvarnost u kojoj bi se globalna ekonomija urušila i da politički moćnici nisu proglasili izolaciju, ali i kolaps u kojem bi mogli ostati i nakon što ta izolacija završi", piše u svom osvrtuMartin Wolf, glavni ekonomski komentator Finacial Timesa.
Kako god nazivali ovu situaciju, nastavlja Wolf, jedno je jasno: ovo je najveća kriza s kojom se svijet suočio nakon Drugog svjetskog rata i najveća ekonomska katastrofa još od Velike depresije iz 1930-ih. "Svijet je došao do ove točke zbog podjela među velikim silama i zastrašujućom nesposobnošću na najvišim razinama vlasti. Proći ćemo kroz ovo, ali je pitanje kamo ćemo dospjeti", zdvojno piše Wolf.
KATASTROFALNE VIJESTI IZ MMF-A: ‘Čeka nas najgora ekonomska kriza nakon Velike depresije’
Pad gospodarstva mogao bi trajati do 2022.
"Još u siječnju MMF nije imao pojma o tome što se događa, dijelom i stoga što kineski dužnosnici nisu uspjeli obavijestiti niti jedan drugoga, a kamoli ostatak svijeta o epidemiji koja se ondje širila. Sada smo usred pandemije s golemim posljedicama i mnogo toga još je nejasno. A jedna od tih nejasnoća je i kako će kratkovidni svjetski vođe odgovoriti na ovu globalnu prijetnju", kritički nastavlja Wolf u svome komentaru.
On ističe kako MMF sada predviđa pad svjetskog gospodarstva za 4,2 posto u ovoj godini, što je znatno više od 1,6 posto zabilježenih 2009. u vrijeme globalne financijske krize. Devedeset posto svih zemalja osjetit će ove godine negativan rast realnog BDP-a, u usporedbi sa 62 posto zemalja koje su to osjetile 2009. godine. Tada su, zahvaljujući snažnoj ekspanziji Kine, ublažene posljedice te krize.
Wolf podsjeća kako je MMF još u siječnju predviđao nesmetani gsopodarski rast u ovoj godini. Sada, pak, prognozira pad od 12 posto u razdoblju od zadnjeg kvartala 2019. do drugog kvartala ove godine u najrazvijenim zemljama te pad od pet posto u razvijenim zemljama i zemljama u razvoju. "Optimistično gledajući, prognoza je da ćemo u drugom kvartalu dotaknuti dno nakon čega se očekuje oporavak, iako su predviđanja da će gospodarstvo u najrazvijenijim zemljama sve do 2022. godine ostati ispod razine iz zadnjeg kvartala 2019. godine", dodaje Wolf.
A closed cinema on Shaftesbury Avenue, London, as the UK continues in lockdown to help curb the spread of the coronavirus. Picture date: Thursday April 9, 2020., Image: 513328420, License: Rights-managed, Restrictions: NONE, Model Release: no, Credit line: Matt Crossick / PA Images / Profimedia
Tri ekonomska scenarija: loš, gori i najgori
Time se pretpostavlja da bi gospodarstvo ponovno moglo živnuti u drugoj polovici ove godine. Ako bude tako, MMF predviđa globalni pad gospodarstva od tri posto u ovoj godini, a zatim rast od 5,8 posto iduće godine. Za najrazvijenije zemlje prognoza je pad od 6,1 posto ove godine, a zatim rast od 4,5 posto iduće godine.
"Sve ovo čini se preoptimistično", smatra glavni ekonomski komentator Financial Timesa..
Wolf ističe kako MMF nudi tri "trezvena alternativna scenarija". U prvom, "zaključavanje" (izolacija) traje 50 posto dulje nego prema početnim predviđanjima. Prema drugom scenariju, iduće godine slijedi drugi val pandemije, dok je treći scenarij kombinacija prva dva. Prema prvom scenariju, ovogodišnji pad globalnog gospodarstva bio bi tri posto. Prema drugom scenariju (novi val pandemije 2021. godine) taj bi pad bio pet posto, a prema trećem scenariju, koji kombinira elemente prva dva, svjetsko gospodarstvo zabilježilo bi iduće godine pad od čak osam posto.
"Mi zapravo nemamo ideju koji bi se od tih scenarija mogao dogoditi. A može biti još i gore: virus bi mogao mutirati; ljudi koji su ga preboljeli mogli bi ponovno biti zaraženi, a cjepiva možda još neće biti. Taj mikrob je pobijedio našu bahatost", ustvrdio je Martin Wolf.
Ako zemlje ne surađuju, više ljudi će umrijeti
Na samopostavljeno pitanje "što bismo morali učiniti da riješimo ovu katastrofu?" Wolf kaže kako, prije svega, odluku o prestanku izolacije ne bi trebalo donijeti prije nego što se stopa smrtnosti od Covida-19 stavi pod kontrolu.
"S epidemijom koja bjesni, rastućim brojem umrlih i zdravstvenim sustavima na koljenima bilo bi nemoguće ponovno otvoriti gospodarstva. Čak i kada bi nam bilo dopušteno da se vratimo u urede i opet slobodno idemo u trgovine, mnogi to ne bi učinili. Ključno je pripremiti se za taj dan stvaranjem mnogo boljih kapaciteta za testiranje, karantenu i liječenje ljudi. Ne smije se štedjeti na troškovima za stvaranje, proizvodnju i korištenje novog cjepiva. Jednostavno, nedostatak međunarodne suradnje znači da će više ljudi umrijeti pa je pomoć zdravstvenim sustavima od presudne važnosti", tvrdi Wolf pozivajući se na izvješće Mauricea Obstfelda, bivšeg glavnog ekonomista MMF-a.
Jedan od načina da se izbjegne ekonomska katastrofa zbog pandemije koronavirusa jest, smatra Wolf, ekonomska pomoć siromašnim zemljama putem otpisivanja dugova i davanja jeftinih zajmova.
Martin Wolf, Financial Times Workshop The European House-Ambrosetti at villa d' Este, Cernobbio, Italy - 6 Apr 2018, Image: 367868547, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Canio Romaniello/Soevermedia / Shutterstock Editorial / Profimedia
'Jako se bojim našeg odgovora na ključno pitanje'
Wolf smatra da ekonomski nacionalizam američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji se počeo prelijevati i u EU, predstavlja ozbiljnu opasnost.
"Trgovina treba slobodno teći, naročito (ali ne isključivo) kada je riječ o medicinskoj opremi. Ako se svjetska ekonomija raspadne, kao što se dogodilo u vrijeme Velike depresije, mogućnost oporavka bit će uništena, ako ne i posve likvidirana. Ne znamo što još sve nosi pandemija i kako će gospodarstvo reagirati, ali znamo da kroz ovaj zastrašujući poremećaj moramo proći s najmanje moguće štete. Moramo staviti bolest pod kontrolu. Moramo masovno ulagati u sustave za njeno upravljanje nakon što se ukinu sadašnje izolacije i blokade. Moramo potrošiti sve što je potrebno da bismo zaštitili i ljude i gospodarski potencijal od posljedica pandemije. Moramo pomoći milijardama ljudi koji žive u zemljama koje si same ne mogu pomoći. Prije svega, moramo imati na umu da u pandemiji nijedna zemlja nije otok. Ne znamo kakva će biti budućnost, ali znamo kakvom bismo je trebali pokušati učiniti. Pitanje je - hoćemo li? Ali, ja se jako bojim našeg odgovora", skeptično je zaključio Wolf svoj komentar u Financial Timesu.
Sve o koronavirusu u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pročitati OVDJE.
