Više od sedam mjeseci je prošlo otkako se COVID-19 proširio svijetom. Zaraza uzrokovana koronavirusom SARS-Cov-2 pojavila se krajem prošle godine u kineskom gradu Wuhanu, a otada je od nje diljem svijeta oboljelo više od 20,8 milijuna ljudi, a od tog broja, više od 750.000 ljudi je preminulo. Dosad su znanstvenici svoje preporuke iznosili na temelju znanja o sličnim respiratornim virusima, no SARS-Cov-2 se ponaša drugačije, pa su i oni morali učiti te otkrivati nove spoznaje koje je sabrao Jutarnji na temelju članaka iz uglednih znanstvenih i medicinskih publikacija.
Svi se mogu zaraziti
Iako su prve žrtve pandemije bile uglavnom starije osobe ili one s "komorbiditetima", odnosno narušenim zdravljem zbog niza kroničnih ili teških bolesti, poznato je da koronavirus može ubiti i mlade i zdrave osobe. Čak štoviše, zabilježeni su slučajevi u kojima su se bebe zarazile koronavirusom još u maternici. Dakle, od COVIDA-19 mogu oboljeti svi, samo je pitanje kako nečije tijelo na njega reagira. čini se kako ključ odgovora leži u kombinaciji unesene količine virusa te dobi i općeg zdravstvenog stanja, ali i nekih faktora koje povećavaju rizik od zaraze, pa i smrti, poput pretilosti, dijabetesa, raka, kardiovaskularnih oboljenja...
Virus se može pojaviti bilo gdje
Prvi slučajevi COVIDA-19 bili su povezani s tržnicom Huanan u Wuhanu, a prva su žarišta bili kruzeri u Japanu, bolnice i domovi za starije u Italiji te vjerska okupljanja u Iranu i Južnoj Koreji. Kod nas su pak žarišta postale svadbe i noćni klubovi, zbog čega epidemiolozi upozoravaju da se koronavirus može proširiti bilo gdje na svijetu, na mjestima gdje se okuplja velik broj ljudi koji su u bliskom kontaktu.
Širenje kapljicama i aerosolom
Upravo bliskim kontaktom uzrokovana je velika većina slučajeva zaraze. Naime, SARS-Cov-2 se pretežno širi kapljicama, uglavnom većima od 10 mikrometara, raspršenima do dva metra od zaražene osobe koja kašlje, kiše, pjeva, razgovara ili na bilo koji drugi način izbacuje čestice virusa. Nedavna istraživanja, pak, ukazuju na to da se virus može širiti i respiratornim česticama manjima od pet mikrometara, koje zaražena osoba izbaci iz usta tijekom disanja ili govora. Te se čestice u zraku isuše pa virus u obliku aerosola ostaje u zraku neko vrijeme, zbog čega ga netko može lakše udahnuti.
Cirkulacija zraka će prorijediti te čestice, čime se u većoj mjeri smanjuje rizik od zaraze. No, stvari su potpuno drugačije u zatvorenim i loše prozračenim prostorima. Znanstvenici su tijekom pandemije dokazali da kontaminirane površine nisu glavni izvor zaraze, no i dalje ih treba prati i dezinficirati, baš kao i ruke.
Maske zaista pomažu
S početkom pandemije, stručnjaci su bili zabrinuti zbog nestašice zaštitnih maski i druge opreme, čime bi medicinski djelatnici i oni koji su u direktnoj borbi protiv zaraze, zbog nestašice, bili znatno izloženiji. No, stav se u međuvremenu promijenio, pa i Svjetska zdravstvena organizacija, nakon velikog broja znanstvenih radova, preporuča nošenje zaštitnih maski.
Analiza 172 studije u 16 zemalja, što ju je u lipnju objavio medicinski časopis Lancet, obuhvatila je 25.000 ljudi te pokazala da se rizik od zaraze koronavirusom može značajno umanjiti nošenjem maske, dezinficiranjem i pranjem ruku te držanjem fizičkog razmaka. Primjerice, nošenjem maski uz držanje razmaka od jednog metra rizik zaraze smanjuje se za 85 posto, što znači da maske mogu znatno, ali ne u potpunosti, smanjiti količinu virusa koju ljudi izbacuju dok govore, ali i zaštititi one koji ih nose, doduše ne savršeno, ali dovoljno da umanje rizik od zaraze.
Virus se širi i bez simptoma
Mjerenje temperature i izolacija oboljelih osoba mogu spriječiti širenje simptomatskih slučajeva bolesti. No, najveći je izazov zaustaviti širenje zaraze kod osoba bez simptoma. Naime, smatra se da takve osobe mogu širiti virus dva do tri dana prije pojave prvih simptoma, a poseban su problem asimptomatski slučajevi, odnosno one osobe koje su zaražene, ali uopće ne pokazuju simptome. Američki epidemiolog Anthony Fauci tvrdi da istraživanja pokazuju kako čak 25 do 45 posto zaraženih ljudi vjerojatno nema nikakve simptome. Upravo je zato važno nošenje maski.
COVID-19 nije sezonska bolest
Brojne respiratorne bolesti su se manifestirali sezonski, odnosno u određenim dijelovima godine, poput gripe zimi. Stručnjaci su smatrali da će i COVID-19 pokazati sličan obrazac ponašanja te da će njegovo širenje biti usporeno s porastom temperatura u proljeće. No, to se nije dogodilo, čak štoviše, toplo vrijeme uopće ne utječe na širenje virusa, već to ovisi u najvećoj mjeri o ponašanju ljudi i njihovom pridržavanju epidemioloških mjera i održavanju higijene.
Dezinformacije ubijaju više od zaraze
Američki predsjednik Donald Trump u travnju je predložio da ljudi i sebe ubrizgavaju dezinficijens. Bilo je onih koji su ga poslušali, pa se otrovali. Jedna studija pokazuje da je oko 5800 ljudi diljem svijeta hospitalizirano jer su vjerovali u lažne informacije o liječenju ili sprječavanju zaraze, koje su našli na internetu. Od tog broja najmanje 800 osoba je preminulo. Mnogi od njih su pili metanol ili alkoholna sredstva za čišćenje, ali i jeli ogromne količine češnjaka ili vitamina, pogrešno vjerujući kako će ih to spasiti od zaraze. Drugi su se okrenuli "narodnoj medicini" te pili kravlji urin. WHO upozorava da se epidemija lažnih vijesti odnosno "infodemija" povezana s COVIDOM-19 širi jednako brzo kao i sam virus, što pridonosi ozljedama i smrti ljudi diljem svijeta.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
