Svega 34 minute sunčeve svjetlosti može deaktivirati do 90% novog soja koronavirusa SARS-CoV-2, navodi se u istraživanju naslovljenom 'Procjenjena inaktivacija koronavirusa solarnim zračenjem'. Autori studije Jose-Luis Sagripanti i C. David Lytle, kažu da povećana doza ultraljubičastog zračenja koja se pojavljuje u podne djeluje kao učinkovito "virucidno sredstvo" kod novog koronavirusa, prenosi Jerusalem post.
Kad je dim pokrio nebo, epidemija se razbuktala
"Ovaj je pojam potpomognut korelacijom koja je pronađena u Brazilu između povećane učestalosti gripe, prema evidencijama o prijemu u bolnice i blokiranog UV-zračenja tijekom vremena požara i dima“, napisali su autori studije.
Nova studija usredotočila se na aspekt prenošenja virusa preko kontaka s površinom na površinu, kao i na to kako će izlaganje suncu djelovati na širenje virusa i prevalenciju virusa u tijelu.
"Poznato je da postoji izravan prijenos zaraznih viriona udisanjem kontaminiranih aerosola, koje zaraženi izdahne, kašlje ili kihne, što ostavlja malo vremena i mogućnosti za inaktivaciju virusa, osim ako se virioni ne nasele na nekoj površini", ističu autori.
Ako je gripa osjetljiva, koronavirus bi morao biti još osjetljiviji
U studiji, istraživači su usporedili genske UV karakteristike SARS-CoV-2 s drugim koronavirusima i virusnim spojevima koji imaju sličan sastav nukleinske kiseline.
"Uzimajući u obzir da je SARS-Co V-2 trostruko osjetljiviji na UV od gripe A, sunčevo svjetlo bi trebalo utjecati na prijenos koronavirusa barem jednako kao što je prethodno utvrđeno za epidemiju gripe", rekao je.
"Uloga relativne vlage i temperature (unutar raspona koji se susreću u okolišu) za gripu tipa A je ograničena te ako ta paralela vrijedi za SARS-CoV-2 tada bi učinak umjetnog i prirodnog UV zračenja na inaktivaciju SARS-CoV-2 trebao biti zamjetan", nastavili su autori pojašnjavajući.
"Istaknuti učinak mikrobicidnog UV zračenja, (UVC, valne duljine od 254 nm) jasno je potvrđen izvješćem kojim je inaktiviranjem viriona koji se prenose zrakom UV zračenjem praktički spriječeno širenje gripe među pacijentima u bolnici, u isto vrijeme kada je gripa opustošila bolesnike u sličnom stanju u obližnjim neozračenim sobama".
Krnji podaci zbog testiranja i različitih mjera
Za svoju analizu nove pandemije koronavirusa, autori su koristili podatke Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Johns Hopkinsovog centra za sistemsku znanost i inženjering kao osnovu za statistički pregled kojih su zemalja doživjele najviše infekcija na milijun stanovnika.
Primijetili su i kako su 28 od 30 zemalja koje su prijavile najviše stope zaraze proživjele ispodprosječne temperature tijekom prosinca-ožujka, kada je širenje koronavirusa bilo najraširenije, a sve su bile smještene sjeverno od tropske obratnice.
U studiji ističu kako su podaci prilično nepotpuni, a ponekad i kontradiktorni, prije svega zbog nedovoljnog testiranja, ali i drugih faktora koji su utjecali na širenje virusa, poput mjera koje su pojedine države uvodile, ali su globalno gledajući, pronašli dosljedan uzorak uspoređujući zemlje koje leže na visokim zemljopisnim širinama u odnosu na one bliže ekvatoru s više sunčeve svjetlosti.
U zaključcima su istaknuli kako je mjera zatvaranja u domove zapravo bila dvojbena, te kako je, u nekim slučajevima mogla i pomoći širenju virusa, primjerice u kućanstvima s mnogo članova.
"Ako prihvatimo moguću virucidnu ulogu sunčeve svjetlosti za vrijeme pandemije koronavirusa, tada bi prisiljavanje ljudi da ostanu u zatvorenom prostoru moglo povećati (ili osigurati) zarazu COVID-19 među istim stanovnicima te kućama i osobama unutar iste bolnice ili gerijatrijskih ustanova", rekli su, dodajući da su "nasuprot tome, zdravi ljudi na otvorenom koji su primali sunčevu svjetlost mogli biti izloženi nižoj dozi virusa s više šansi za postizanje efikasnog imunološkog odgovora. Ovaj argument podržava razmatranje rezultata dva suprotstavljena načina suzbijanja koji se bave krizom COVID-19."
Koliko god učinkovito, rijetko stigne djelovati
Ipak, koliko god UV zračenje deaktivira virus, kod širenja virusa najčešće nema ni priliku djelovati.
Cory Merow, koautor 'Sezonalnosti i neizvjesnosti u stopama rasta COVID-19', primijetio je da ljetni mjeseci neće utjecati na širenje koronavirusa te da je potrebno slijediti mjere društvene distanciranja i mjere predostrožnosti.
"Ako svi sjede jedan pored drugog u autobusu i kašlju, ultraljubičasto svjetlo vas neće zasštititi", kazao je Merow za New York Times.
MIT je također podržao ovu tvrdnju u studiji koja primjećuje da utjecaj okoliša na koronavirus vjerojatno neće utjecati na njegovo širenje u SAD-u i Europi, početkom ove godine.
