Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" u Zagrebu kazala je u HRT-ovoj emisiji "Otvoreno" da je zadovoljna trenutnom situacijom glede pandemije koronavirusa u Hrvatskoj. Ističe da je situacija zasad izvrsna.
"Nažalost danas je jedna osoba preminula, ali još uvijek imamo nizak postotak smrtnosti u odnosu na broj stanovnika i u odnosu na većinu drugih zemalja. Iako je svaki izgubljen život nešto što je neprocjenjivo, virus je većinom napadao najosjetljiviju populaciju", dodala je ravnateljica Klinike za infektivne bolesti.
'Svi smo bili kao jedno'
Otkrila je i tajnu uspjeha dobre epidemiološke siutacije u Hrvatskoj.
"Tajna uspjeha je bila što smo na vrijeme krenuli, što smo vrlo brzo shvatili da to što se događa u Wuhanu u Kini nije tako daleko i da se može proširiti", rekla je prof. Markotić.
Istaknula je kako su važni bili i brzina uspostavljanja dijagnostike te promptno djelovanje epidemiologa na terenu u svakom novootkrivenom slučaju. Naglasila je i zajedništvo struke, medija, naroda, Vlade i svih ostalih.
"Svi smo bili kao jedno i zato imamo sjajne rezultate", istaknula je.
'Virus više ne cirkulira u Hrvatskoj, imamo samo oboljele'
Bernard Kaić, voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti (HZJZ) kazao je kako ne smatra da je virus nestao, ali da više ne cirkulira u populaciji u Hrvatskoj. "Sada imamo samo oboljele", rekao je.
Ivan Christian Kurolt, molekularni virusolog s Odjela za znanstvena istraživanja Klinike za infektivne bolesti " Dr. Fran Mihaljević" rekao je da je virus još uvijek nepoznata priča.
"Dosta toga se još ne zna, neke viruse istražujete desetljećima i još uvijek niste sve otkrili. Ima tu još uvijek dosta stvari za raditi. Saznali smo da se ne širi respiratorno, a toga smo se na početku dosta bojali. To znači da se virus puno lakše širi kroz populaciju. To je nešto što olakšava rad. To je nešto što nama najviše znači", kazao je Kurolt.
'Čini se da virus ima sezonalni karakter'
Gordan Lauc, molekularni biolog, istaknuo je da još uvijek ne razumijemo ovaj virus.
"Ne možemo nakon tri mjeseca tvrditi da puno znamo. Čini se da virus ima stvarno sezonalni karakter na način, ne da se on ne širi ljeti, već da se ljudi ljeti lakše izbore s tim virusom i nemamo toliko teških slučajeva" kazao je Lauc.
Luka Čičin-Šain iz Helmholtz centra za infektivna istraživanja kazao je da su virus sekvencionirali i odredili mu genetski kod da ga mogu usporediti s virusom iz Wuhana ili iz drugih dijelova svijeta. Druga stvar koju su napravili da su ga uzgojili i napravili virusne šokove, te su ga počeli koristiti na eksperimentima.
Čičin-Šain istaknuo je da Njemačka još uvijek ima više zaraženih osoba nego Hrvatska, ali da se situacija i u Njemačkoj smiruje. Rekao je da se sada pojavljuju i problemi, npr. za razvoj cjepiva u Njemačkoj problem je naći dovoljan broj novozaraženih kako bi klinička studija mogla potvrditi da je neko cjepivo stvarno bilo djelotvorno.
Serološka testiranja nisu optimalna
Bernard Kaić kazao je da se u Hrvatskoj serološki anketiralo oko 650 osoba, a da ne očekuje konkretne brojeve do kraja sljedećeg tjedna. Profesorica Markotić kazala je da su pri kraju serološka testiranja za djelatnike Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević". Naglasila je da kod tih testova postoje i neki lažno pozitivni nalazi i lažno negativni. I da je sve skupa jako bitno interpretirati u sklopu s kliničkom slikom i epidemiološkim podacima.
Markotić je kazala je je već jedan odjel u Klinici "Dr. Fran Mihaljević" pušten u "promet" prije dva tjedna te da se još dva velika odjela puštaju u normalu.
"Polako se vraćamo u početno stanje kad se COVID približio Hrvatskoj", istaknula je. Dr. Kurolt kazao je da će serološka testiranja pokazati što je sa kolektivnim imunitetom. Naglasio je da je problem u serološkim testovima jer nisu optimalni. Lauc je kazao da je teško očekivati da ćemo bez učinkovitog cjepiva uspjeti zaštiti populaciju stvaranjem kolektivnog imunitetna.
"Čak se ni sa cjepivima to ne događa tako lako. Ako se ovaj virus vrati s istim karakteristikama kakav je bio u Wuhanu, Lombardiji, New Yorku na jesen, onda će sigurno populacija u New Yorku biti u nešto boljoj situaciji jer će velik dio ljudi već imati taj problem iza sebe", kazao je Lauc. Dodao je da je ipak bolje doći u takvu situaciju što kasnije jer će i metode liječenja biti bolje i više će se znati o samom virusu. Čičin-Šain smatra da su optimistične prognoze glede cjepiva te misli da će se za godinu, godinu i pol cjepivo naći na tržištu.
Što nas čeka na jesen?
Lauc je istaknuo da će Južna Amerika odnosno južna polutka biti upozorenje što će se nama dogoditi na jesen.
"Trenutno ono što je u Čileu je dosta zabrinjavajuće, jer oni usprkos dosta strogim mjerama društvenog udaljavanja i dalje imaju vrlo brz rast novih slučajeva i teško oboljelih. Treba još pratiti što će se dogoditi. Treba pratiti Australiju hoće li se virus tamo vratiti, pa ćemo znati puno bolje što možemo očekivati na jesen," kazao je.
Kaić je naglasio da mi ne možemo biti sigurni da nećemo u srpnju imati širenje bolesti u populaciji ako bude više unosa bolesti izvana.
Markotić je kazala da drugi val može biti agresivniji, ali da smo spremniji jer znamo puno više.
