Utjecaj koronakrize na kretanje zaposlenosti i nezaposlenost zasad je u većini zemalja Europske unije, pa tako i u Hrvatskoj, ublažen aktivnim mjerama nacionalnih vlasti za očuvanje radnih mjesta. Od rujna u pomoć bi trebao stići i SURE program Europske unije, kroz sufinanciranje skraćenog radnog tjedna.
Međutim, zaposlenost i nezaposlenost (kako ih definira Međunarodna organizacija rada, ILO) u specifičnim okolnostima pandemije koronavirusa nisu dovoljne za opisivanje svih kretanja na tržištu rada, napominje Eurostat u pregledu stanja na tržištu rada u EU u prvom ovogodišnjem kvartalu, piše Poslovni dnevnik. Naime, u prvoj fazi krize aktivne mjere za ublažavanje gubitaka radnih mjesta dovele su do izostanaka s posla, a ne i otpuštanja, a pojedinci nisu mogli tražiti posao ili nisu bili dostupni zbog mjera zaštite pa se prema ILO konceptu i ne računaju kao nezaposleni.
Potrebni su nešto širi pokazatelji pada rada, od izostanaka s posla do skraćenoga rada pa je Eurostat zabilježio da je primjerice, u prvom tromjesečju u EU među zaposlenima bilo ukupno 22,9 milijuna odsutnih s posla što je 4,9 milijuna više nego u četvrtom kvartalu 2019. To se povećanje uvelike pripisuje oštrom povećanju privremenih otpuštanja, koja su porasla s 0,3 na 2,3 milijuna ljudi. Najveće stope izostanaka s rada zabilježene su u Francuskoj (18,1 posto), Švedskoj (16,2 posto) i Austriji (15 posto), a najniže u Rumunjskoj (2,5 posto), Malti (3,3 posto) i Bugarskoj (4,4 posto).
I Hrvatska bilježi povećanje izostanaka, ali je s manje od 13 posto je oko sredine europske ljestvice. I odsustva zbog privremenih otpuštanja porasla su u gotovo svim državama, a najizraženija su u Francuskoj, Cipru i Španjolskoj. Isto tako, u prvom tromjesečju znatno su pali stvarni sati rada u praktično svim članicama EU, osim Finske (+ 0,2 posto), a najveći pad (sezonski prilagođeno) bilježe Italija (-9,7 posto), Slovačka (-8,7 posto) i Austrija (-7,9 posto). Hrvatska je i prema tom kriteriju približno na sredini ljestvice.
Negativan niz
U međuvremenu, u Hrvatskoj je prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u lipnju na mjesečnoj razini zabilježen rast broja osiguranika, i to za gotovo 18.000 osiguranika, na ukupno 1,54 milijuna. Mjesečni porast ostvaren je i u svibnju, ali u međugodišnjim usporedbama s pojavom pandemije Covid-19 zaredao je negativan niz.
Lipanj je treći mjesec godišnjeg pada zaposlenosti što se prema HZMO-u očituje u gotovo 52.000 manjem broju osiguranika nego u istom mjesecu prošle godine, a što je u najvećoj mjeri odraz situacije u turizmu.
To je ujedno prvi put od 2014. da broj osiguranika ima tendenciju godišnjeg pada, primjećuju analitičari Raiffeisen banke ističući kako je “do kraja godine, a osobito od rujna nadalje, kada isteknu Vladine mjere i dio sezonskih radnika se vrati na Zavod za zapošljavanje, moguće očekivati snažan rast nezaposlenosti i pad zaposlenosti.
