Po njima, 76,9 posto birača kazalo je "ne" tom kontroverznom planu. Izlaznost je bila 46 posto.

Inicijativom se predlagalo uvođenje minimalnog mjesečnog dohotka od 2500 švicarskih franaka po osobi, imala ona posao ili ne, te 625 franaka po djetetu mlađem od 18 godina.

Međutim, ideja o novcu bez rada nije bila privlačna većini Švicaraca.

"Švicarci su u nedjelju bili realisti", rekao je za mrežu RTS politolog Andreas Ladner sa Sveučilišta u Lausanni. "Biti plaćen bez rada, to bi bio veliki korak. Inicijaitva nije bila jasna, bila je uglavnom usmjerena pokretanju rasprave", kaže on.

Švicarska je prva održala referendum o uvođenju bezuvjetnog minimalnog dohotka, no o tome razmišljaju i druge države poput Finske.

Ljudi bi izgubili motivaciju za rad

Plan je trebao u potpunosti ili jednim dijelom zamijeniti socijalnu pomoć.

Vlada je procijenila da bi to stajalo oko 208 milijardi franaka na godinu, da bi jako oslabilo gospodarstvo te da bi ljudi izgubili motivaciju za rad, posebno oni s niskim primanjima.

Većinu troškova mogle bi pokriti postojeće socijalne naknade, no manjak od 25 milijarda morao bi se nadoknaditi velikim rezovima potrošnje ili povećanjima poreza.

Švicarska već ima dobro razvijen sustav socijalne pomoći za one koji se ne mogu uzdržavati, ističe vlada.