Sirijska vojska i njezini saveznici i dalje se bore protiv Islamske države (ISIS) u pustinjskom području u blizini Albu Kamala, posljednjeg grada koje militanti drže u Siriji, u blizini iračke granice.
Osvajanje tog grada završit će eru vladavine ISIL-a nad kalifatom proglašenim 2014. na teritoriju Iraka i Sirije pod čijim su represivnim struktura stradali milijuni ljudi.
Usprkos tome što su ove godine gradovi pod kontrolom ISIL-a žestoko branjeni u svakoj ulici i zgradi, završni kolaps je došao brzinom svjetlosti.
Umjesto da se bore do smrti kao dosad, mnogi od posljednjih boraca u dolini Eufrata i u selima na granici između Iraka i Sirije su se predali.
Borbe još traju
"Još ima boraca, ali ih je malo. Malen ih je broj, to je sve što mogu reći", rekao je zapovjednik sirijske vojske o preostalim militantima u blizini Albu Kamala.
"Neki su ubijeni , a neki su pobjegli. Otišli su prema istočnim ili zapadnim selima", dodao je.
Džihadisti su se u Albu Kamalu borili žestoko, istaknuo je zapovjednik iz provladinog sirijskog vojnog saveza. No grad je osvojen istog dana kad je ofenziva krenula.
To je dovelo do "pada terorističkog projekta organizacije Daeš u regiji", naglašeno je u vojnom priopćenju, pri čemu se koristio arapski akronim za ISIS.
Sudbina posljednjih fundamentalističkih zapovjednika i dalje je nepoznata. Vjerojatno su ubijeni prilikom bombardiranja ili u bitci, privedeni su, ali nisu identificirani, ili su se skrili u dugo pripremana skloništa gdje planiraju nove pobune.
Posljednji javni istup Abu Bakr al-Baghdadija, samoprozvanog kalifa i nasljednika muslimanskih povijesnih vođa, dogodio se u rujnu u audio snimci.
"Oj, vojnici islama na svim lokacijama, jačajte udarac za udarac, i u svoje mete uvrstite medijske centre nevjernika iz kojih provode svoje intelektualne ratove", rekao je tada.
al Baghdadi posljednji put se oglasio u rujnu
Mosul, drugi najveći irački grad, pao je u srpnju nakon devet mjeseci borbe. Raqqa, sirijska prijestolnica ISIS-a, oslobođena je nakon četiri mjeseca borbe u listopadu od strane Sirijskih demokratskih snaga (SDF), koalicije kurdskih i arapskih paravojski koje podržavaju Sjedinjene Države.
No sve snage uključene u borbe u Siriji i Iraku očekuju novu razinu gerilskog ratovanja, taktiku za koju su militanti već pokazali da su sposobni u obje države.
Zapadni sigurnosni čelnici upozoravaju i da gubitak teritorija ne znači da će završiti napadi "vukova samotnjaka" vatrenim oružjem, noževima ili kamionima koji se zabijaju u civile.
Kaos Bliskog istoka
Kao i nakon prethodnih poraza, vodstvo IS-a će se vjerojatno sakriti i čekati novu priliku da iskoristi kaos na Bliskom istoku.
Možda neće trebati dugo čekati. U Iraku je referendum o neovisnosti sjeverne autonomne kurdske regije već doveo do napetosti između tamošnjih Kurda i središnje vlade u Bagdadu koja ima podršku susjednog Irana i Turske.
Na istoku Sirije se dvije konkurentske vojne kampanje utrkuju u borbi protiv ISIS-a. Sirijsku vojsku podržavaju Rusija, Iran i šijitske paravojske, a kurdske i arapske paravojske saveznice su Sjedinjenih Država.
Sirijski dužnosnici i visoki savjetnik za Iran tvrde kako sirijska vojska polaže pravo na teritorij koji je sad pod kontrolom Kurda. Washington još nije otkrio kako će odgovoriti na vojnu kampanju protiv svojih saveznika.
Tenzije koje bi mogle stvoriti povoljnu okolinu za ponovni rast Islamske države podgrijava i regionalno rivalstvo između Irana i Saudijske Arabije.
Taj je sukob dobio i religijski kontekst jer u regiji buja sektaška mržnja između šijitskih skupina koje podržava Iran i onih sunitskih koje podržavaju Saudijci.
Visoki iranski dužnosnik ovog je tjedna iz Alepa govorio o "crti otpora" koja ide od Teherena do Bejruta. U posljednjim je danima taj sukob ponovno eskalirao jer Rijad optužuje libanonski Hezbollah, iranskog saveznika, da je ispalio raketu na saudijsku prijestolnicu s teritorija Jemena kojeg kontroliraju Hutiji, također prijatelji Irana.
Hezbollah je ključan dio saveza kojeg predvodi Teheran i koji pomaže sirijskom predsjedniku Basharu al-Assadu. Borci te organizacije igrali su veliku ulogu i u protjerivanju Islamske države iz Albu Kamala.
Propala ISIS-ova država
Baghdadijevo proglašenje kalifata 2014. započelo je novu eru džihadističkih ambicija. Umjesto strategije al Qaede koja je koristila napade na zapadne ciljeve kako bi potaknula islamističku revoluciju, ovaj je pokret odlučio osnovati novu državu.
To je dovelo do snažnijeg regrutiranja za džihadistički cilj koji je privukao tisuće mladih muslimana da imigriraju u taj utopijski kalifat glorificiran u propagandnim filmovima.
Vodstvo Islamske države uključivalo je bivše pripadnike iračke vojske koji su dobro znali kako voditi državu. Izdavali su identifikacijske dokumente, kovali novac i uspostavili policijske snage za ćudoređe.
Za razliku od prijašnjih džihadističkih pokreta koji su se oslanjali na donacije simpatizera, ISIS je zbog posjedovanja teritorija pod svojom kontrolom imao pravo gospodarstvo, pa su se izvozili nafta i poljoprivredni proizvodi, skupljao porez i ilegalno prodavali ukradeni antikviteti.
ISIS je na bojnom polju prilagodio svoju taktiku, koristeći teško naoružanje osvojeno od neprijatelja tijekom prvih vojnih uspjeha. Bombašima samoubojicama i gerilskim ratnicima tako su dodani tenkovi i topništvo.
Džihadisti su zatvarali i mučili strance, tražili otkupninu za njihovo oslobađanje. Državljane onih zemalja koje nisu htjele platiti ubijali su u grotesknim snimkama koje su objavljivane na internetu.
No broj ljudi ubijenih na taj način neusporediv je s tretmanom prema velikom broju Sirijaca i Iračana koje je Islamska država smaknula zbog njihovog ponašanja, riječi, seksualnosti, religije, etniciteta ili pripadnosti plemenu. Žive su ih palili, rezali im glave i bacali s krovova visokih zgrada.
Otete žene su prodavane za supruge na aukcijama robova. Oslobađanjem teritorija iz ruku Islamske države u posljednjim mjesecima u medijima su se tako mogle vidjeti fotografije žena koje skidaju svoje velove i puše ranije zabranjene cigarete.
