Kolona s tijelima na putu ka Srebrenici zaustavila se ispred zgrade Predsjedništva BiH u Sarajevu, gdje su se okupili brojni građani kako bi odali počast žrtvama.
'Čuvati sjećanje na žrtve ali i graditi pomirenje'
Među njima je bio i član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, koji je kazao kako se mora čuvati sjećanje na žrtve tragedije, ali i graditi pomirenje unatoč pokušajima da se zločini niječu, a odgovorni za njih amnestiraju.
"Pomirenje nema alternativu. Strana koja je bila žrtva ganocida mora uvijek nanovo naći snagu pružiti ruku onima koji nisu zlikovci na strani koja je počinila zločine i genocid i drugog puta nema. No doista je jako teško na takav se način odnositi dok imamo namjerno provociranje, nijekanje genocida i zaustavljanje pozitivnih procesa i pomirenja", kazao je Izetbegović očevidno aludirajući na napetosti koje prate ovogodišnje obilježavanje obiljenice srebreničlog genocida.
Srpske ekstremističke udruge ove godine su tako za 11. srpnja u Banjoj Luci zakazale skup potpore haaškom optuženiku Ratku Mladiću, a u samoj Srebrenici žele postaviti spomenik bivšem ruskom veleposlaniku pri UN-u Vitaliju Čurkinu i to zbog njegova veta na prijedlog rezolucije kojom bi UN osudile srebrenički genocid i odale počast žrtvama.
'Ne možemo biti podijeljeni jer BiH pripada nama svima'
Kada Hotić iz udruge "Majke Srebrenice" u srebreničkoj je enklavi izgubila pet članova uže obitelji uključujući sina, muža i dva brata. Njihova tijela pronađena su u masovnim grobnicama i ranije pokopana, a ona danas ističe kako joj nijekanje zločina teško pada iako to ne može izbrisati istinu.
"Mi smo uporni da se naši najmiliji pronađu i dostojno pokopaju", kazala je Hotić (73) dodajući kako se nada da će jednog dana svi odgovorni prihvatiti istinu jer "ništa neće promijeniti činjenicu da je Republika Srpska nastala na zločinima".
"Mi ne možemo biti podijeljeni jer BiH pripada nama svima", kazala je Hotić.
Američka veleposlanica u BiH Maureen Cormack također je bila među Sarajlijama koji su došli odati počast ubijenim Srebreničanima, kako su to ranije činili i svi njeni prethodnic na toj dužnosti.
"Prisjećati se tog strašnog genocida važno je danas kao i u prvim godinama nakon što se on dogodio", kazala je Cormack.
Maureen Cormack
Nepoznata sudbina još oko 1000 ljudi nakon srebreničkog genocida
Najmlađa žrtva koja će ove godine biti pokopana u Srebrenici je Damir Suljić, koji je u srpnju 1995. kada je ubijen imao tek petnaest godina. Najstarija osoba, čiji će ostaci biti pokopani idućeg utorka, je Aija Salihović koji je u vrijeme srebreničkog masakra imao 72 godine.
Na spomen ploči podignutoj u Potočarima stoji brojka koja podsjeća na 8372 srebreničke žrtve.
Ranije su identificirani i pokopani ostaci ukupno 6662 žrtve, pri čemu su tijela njih 6429 našla vječiti počinak u Potočarima, dok su tijela još 233 žrtve pokopana u okolnim mjestima.
Prema podacima Instituta za nestale osobe BiH (INO) među do sada identificiranim i pokopanim žrtvama bilo je 440 malodobnika te 22 djevojke i žene.
Njihova tijela pronađena su u više od 80 masovnih grobnica koje su nakon likvidacija Bošnjaka u ljeto 1995. ostale razasute diljem istočne Bosne.
I dalje je nepoznata sudbina oko tisuću osoba koje su prijavljene kao nestale nekon srebreničkog genocida i za nihovim ostacima se i dalje traga.
Iz Međunarodnog povjerenstva za nestale osobe (ICMP) uoči obilježavanja 22. obljetnice srebreničkog genocoda iskazali su zabrinutost zbog te činjenice upozoravajući kako je zbog protoka vremena sve manje nade da će se pronaći preostale masovne grobnice.
