Iza betonskih zidova i bodljikave žice naziru se crvene i plave zgrade, uređeni travnjaci, antene i uređaji koji nalikuju globusu. Nikaragvanska vlada kaže kako je riječ o sasvim običnoj stanici ruskog GPS satelitskog sustava. No, je li ipak riječ o tehnologiji s ciljem nadziranja Amerikanaca?
'Nemam pojma', rekla je zaposlenica nikaragvanskog telekoma koji se nalazi u blizini upitana zna li o čemu je riječ. 'Sigurno su Rusi, pričaju ruski i po čitave dane prenose rusku aparaturu', rekla je.
Rusija jača mišiće
Tri desetljeća nakon što je malena nacija Centralne Amerike postala nagrada hladnoratovske borbe s Washingtonom, Rusija je, čini se, ponovno zabila svoju zastavu u osvojeno područje. Posljednje dvije godine ruska je vlada nadogradila postojeći sigurnosni sustav u Nikaragvi, poznato je da prodaje tenkove i oružje, šalje trupe i gradi postrojenja namijenjena za obuku Amerikanaca za borbu protiv ilegalne trgovine drogom, piše Washington Post.
Ruski val, čini se, dio je međunarodne politike Kremlja za ekspanzijom. Baš kao i u drugim dijelovima svijeta Rusija gradi svoje centre moći. Putinova administracija raspoređuje borbene zrakoplove na području Sirije kako bi pomogla savezniku Assadu u borbi protiv pobunjenika. Rusija je ojačala svoje mirovne napore u Afganistanu, razvila veze s Izraelom u pregovorima s Palestinom te 2014. sebi pripojila Krim te javno podržala ukrajinske separatiste.
'Očito ovdje ima mnogo aktivnosti, što je sada i jasno vidljivo', rekao je visoki američki dužnosnik upoznat s poslovima u Centralnoj Americi, koji je ovu osjetljivu situaciju komentirao pod strogom anonimnošću.
Dvostruka namjena postrojenja
Sadašnji, kao i bivši djelatnici američke vlade, smatraju kako ova nova ruska postrojenja imaju dvostruku namjenu, osobito na području špijunaže SAD-a.
Sigurnosni analitičari ovaj 'procvat' ruskog teritorija u Nikaragvi vide kao moguće suzbijanje, odnosno odgovor na širenja američke vojne prisutnosti u istočnoj Europi, te time pokazuju kako Rusija ima puno pravo ulaziti u dvorište Sjedinjenih Američkih Država.
Američki dužnosnici kažu kako nisu zabrinuti zbog rastuće ruske prisutnosti u njihovom susjedstvu, no tvrde kako je Amerika na oprezu i prati svaki korak Vladimira Putina.
Ured nikaragvanskog predsjednika, ministarstvo vanjskih poslova i obrane, kao i policija, svi odbijaju komentirati navode iz izvješća koje je otkrilo rusku ekspanziju u Nikaragvi. Iz ruske ambasade u Managuai također nisu željeli ništa komentirati.
Buran početak
Špijunaža i zategnuti odnosi SAD-a i Rusije stara su priča za Nikaragvu, državu veličine Alabame s velikom i bogatom Hladnoratovskom povijesti. Sovjetski Savez i Kuba svojedobno su opskrbljivali vojnike i financirali vojnu pomoć vladi Daniela Ortege i njegovih ljevičara Sandinista - Nacionalne liberalne fronte koji su s vlasti maknuli američkog diktatora Anastazia Somozu 1979. godine.
U pomoć je tada uskočila i američka CIA koja je stala na stranu pobunjenika koji su bili protiv Sandinista u ratu u kojem je ubijeno nekoliko desetaka tisuća ljudi.
Raspadom Sovjetskog Saveza završili su sukobi vezani uz Hladni rat. No posljednjih desetak godina, posebice po dolasku Putina na vlast, Rusija je krenula ostavljati sve veći trag u svijetu. Latinskoj Americi Rusija je do sada prodala milijarde dolara vrijedno oružje, posebice Venezueli. Ruski helikopteri dio su vojne postave Perua, Argentine i Ekvadora dok je vanjska trgovina Rusije, kao i Kine, prema Latinskoj Americi veća nego ikad prije. Poznato je i da je Rusija poboljšala svoje odnose s većinom zemalja na tom području, posebice s Meksikom i Brazilom.
Prijateljski odnos
Nakon reizbora Ortege, 2006. godine, nakon 16 godina vladavine, Nikaragva je ponovno postala prijatelj Rusije. Prvotno civilnog karaktera, s obzirom na to da je Rusija pomogla zemlji donirajući veće količine pšenice, njihov odnos prerastao je u mnogo više od toga. Rusija je Nikaragvi donirala na tisuće autobusa te je sagradila veliku tvornicu koja se bavi proizvodnjom lijekova.
'Gospodarska pomoć Nikaragvi bila je samo fasada, paravan', rekao je Robert Orozco, izvršni direktor Centra za istraživanje i stratešku analizu - think tank u Managui.
'Ono što su Rusi stvarno htjeli je aktivna vojna prisutnost', dodao je.
Militarizacija
U posljednjih nekoliko godina, partnerstvo je dobilo i militariziranu notu. 2015. godine nikaragvanski je parlament, kojim dominiraju sandinisti, usvojio rezoluciju koja omogućuje ruskim ratnim brodova da pristaju u nikaragvanske luke kako bi se ruske ophodnje u priobalnim vodama mogle nesmetano odvijati.
Rusija je potom počela opskrbljivati Nikaragvu oklopnim transporterima, zrakoplovnim i mobilnim bacačima raketa. Nikaragva je opremljena sovjetskim glavnim borbenim tenkovima T-72 na kojima je i sam Ortega 'paradirao' kroz grad, skupljajući kritike javnosti.
Dok se Venezuela gospodarski gotovo raspala, a Kuba poboljšala svoje odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama, Ortega je postao glavni saveznik Rusije na području zapadne hemisfere.
'Najplodonosniji politički odnos kojeg Rusija ima, i područje na kojem su ti odnosi najviše napredovali je Nikaragva', rekao je Evan Ellis, profesor latinoameričkih studija na Ratnoj školi US Army.
Nikaragvanski stručnjaci za sigurnost procjenjuju da Rusija ima oko 250 vojnih osoba u zemlji.
'Nema skrivenih motiva'
Jacinto Suarez, predsjednik Odbora za vanjske poslove nikaragvanskog parlamenta i Ortegin saveznik, rekao je u intervjuu da je odnos s Rusijom 'prirodni izdanak veza razvijenih u 1980-ima' te je odbacio tvrdnje o 'nepostojećim vojnim prijetnjama'.
'Pogledajte samo tu zbirku tenkova. I ništa se nije dogodilo, a kažu da rat počne kad se pojave tenkovi', kazao je Suarez.
Sadašnji i bivši Američki dužnosnici imaju različite teorije o Putinovim namjerama na području Latinske Amerike. Dok neki ruske vojne akcije smatraju odgovorom na odluke Obame koji je poslao više vojnika i oružja u zemlje NATO saveza u srednjoj i istočnoj Europi od bilo koje prethodne administracije, drugi strahuju da je posrijedi ambiciozan cilj rusije koji uključuje špijunažu.
Jedna od takvih teorija glasi da je Putinov cilj presretanje internetskog prometa u Arcos 1 optičkom kabelu koji ide od Miamija kroz karipsku obalu Srednje Amerike.
Prema nekim tvrdnjama, nova ruska baza satelita, na samom rubu Laguna de Nejapa kratera bit će špijunska baza, iako su nikaragvanske vlasti kazale da je riječ o GLONASS sustavu, ruskom GSP sustavu.
