Zadnje dvije nesreće dogodile su se u nedjelju, a gorska služba spašavanja koja im nije mogla pomoći nego je samo s nepristupačnog terena u dolinu dovela tijela ponovno je upozorila na opasnosti koje vrebaju nepripremljene planinare.
Slovenske službe za spašavanje ljudi u planinama godišnje imaju oko 400 intervencija, a njihova statistika govori da su najkritičniji dani za nesreće sa smrtnim ishodom upravo dani krajem kolovoza, kad je puni vrhunac sezone.
Najviše nesreća događa se prilikom silaska i to na nadmorskoj visini od 1600 do 2400 metara. Glavni uzrok smrti su ozljede glave jer se mnogi ne pridržavaju preporuke da u planinama nose kacige, ne samo zbog pada nego i zbog kamenja koje se zna odlomiti od stijena.
Najviše stradaju Slovenci
Među ozlijeđenima i smrtno stradalima najviše je Slovenaca koji obožavaju svoje planine, pa je uspon na Triglav jedna tradicionalna inicijacija kojom se demonstriraju domoljublje i nacionalni ponos.
Statistički, nakon domaćih planinara najviše se nesreća dogodi Austrijancima, Nijemcima i Česima. Prvenstveni je razlog nesreća, navode stručnjaci, umor i pad koncentracije, odnosno nedovoljna kondicijska spremnost i nepoznavanje terena, a često i loša oprema i obuća za takve pothvate.
Mnogo je i slučajeva da u planine idu oni koji se žele dokazati, a kondicijski ili zdravstveno nisu sposobni za zahtjevne ture koje odabiru, zbog čega riskiraju ozljede, pa i smrt.
