Kako je i najavila, Kina je danas započela velike vojne vježbe u Tajvanskom tjesnacu i moru oko Tajvana koje uključuju i bojevo gađanje. Kineski vojni brodovi okružili su Tajvan, a danas su oružane snage ispalile više projektila u blizini tog otoka koji Peking smatra svojim suverenim teritorijem. Sve to događa se nakon posjete predsjednice Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi Tajvanu. Ona je najviše rangirana predstavnica američke administracije koja je službeno posjetila Tajvan u posljednjih 25 godina. To je izazvalo dosad neviđeni bijes Pekinga koji je ubrzo potom pokrenuo vojne vježbe u zračnom i morskom prostoru Tajvana.
Kinesko zapovjedništvo istočnog ratišta priopćilo je da je izvelo višestruka ispaljivanja konvencionalnih projektila na vode istočne obale Tajvana kao dio planiranih vježbi, javlja Reuters i podsjeća da je posljednji put Kina ispalila projektile u vode oko Tajvana 1996. godine.
Snimke na kineskim društvenim mrežama prikazuju ispaljivanje projektila prema Tajvanskom tjesnacu. Snimke su podijeljene preko Weiba bez točne lokacije, ali neki korisnici kažu da su snimljene na otoku Pingtan. Jedan od prvih videa koji su objavljeni snimljen je s plaže.
Tajvan 'digao' borbene zrakoplove i postavio raketne sustave
Tajvansko ministarstvo obrane priopćilo je da je jedanaest projektila Dongfeng ispaljeno u vode sjeveroistočno i jugozapadno od otoka. Lansiranja su izvedena u nekoliko valova počevši oko 14 sati po lokalnom vremenu i trajala su oko dva sata. Kina je također lansirala dvije rakete u blizini tajvanskih otoka Matsu, koji leže uz obalu Kine. Tajvanski dužnosnici ističu da Kina tim vojnim vježbama krši pravila Ujedinjenih naroda, napada teritorijalni prostor Tajvana i predstavlja izravnu prijetnju nesmetanoj zračnoj i pomorskoj plovidbi. Glasnogovornik tajvanske vlade rekao je da su i web stranice ministarstva obrane, ministarstva vanjskih poslova i predsjedničkog ureda napali hakeri.
Reuters piše da su brodovi kineske mornarice i vojni zrakoplovi u četvrtak ujutro nekoliko puta nakratko prešli središnju liniju Tajvanskog tjesnaca. Tajvan je digao borbene zrakoplove i rasporedio raketne sustave kako bi pratio više kineskih zrakoplova koji su prelazili liniju.
"Uletjeli su i izletjeli, opet i opet. Nastavljaju nas maltretirati", rekao je tajvanski izvor.
'Naše kažnjavanje zagovornika neovisnosti Tajvana je razumno'
Službeni Peking, koji Tajvan smatra svojim teritorijem i zadržava pravo da ga zauzme silom, priopćio je danas da su odnosi s Tajvanom unutarnja stvar Kine.
"Naše kažnjavanje zagovornika nezavisnosti Tajvana je razumno i zakonito", priopćio je kineski Ured za tajvanska pitanja sa sjedištem u Pekingu.
Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi nazvao je posjet Pelosi Tajvanu "maničnim, neodgovornim i vrlo iracionalnim činom SAD-a" , izvijestila je državna televizija CCTV. Wang je, govoreći na sastanku ministara vanjskih poslova jugoistočne Azije u Phnom Penhu u Kambodži, rekao da je Kina uložila najveće diplomatske napore da spriječi krizu, ali da nikada neće dopustiti da joj se povrijede temeljni interesi.
U četvrtak se osam najpopularnijih objava na kineskoj platformi Weibo, sličnoj Twitteru, odnosilo na Tajvan. Većina korisnika iskazivala je podršku vojnim vježbama i bjesnila ja Pelosi.
"Spojimo domovinu", napisalo je nekoliko korisnika.
'Mislim da trebamo zahvaliti drugarici Pelosi'
U Pekingu nije, pak, bilo većih prosvjeda ili poziva na bojkot američkih proizvoda.
"Mislim da je posjet Pelosi bio dobra stvar. To nam daje priliku da okružimo Tajvan i iskoristimo priliku da ga silom zauzmemo. Mislim da trebamo zahvaliti drugarici Pelosi", izjavio je jedan žitelj Pekinga.
SAD i ministri vanjskih poslova skupine G7 upozorili su Kinu da ne koristi posjet Pelosi kao izgovor za vojnu akciju protiv Tajvana. SAD nemaju službene diplomatske odnose s Tajvanom, ali domicilni zakon obvezuje Washington da osigura sredstva za obranu tog otoka i njegove samouprave. Kina , pak, vidi posjet visoke američke dužnosnice kao slanje ohrabrujućeg signala jačanju nezavisnosti Tajvana. Vlada u Taipeiju odbacuje zahtjeve Kine tvrdeći da samo tajvanski narod može odlučiti o budućnosti njihovog otoka.
