Godine 2014. u prometnoj nesreći u Beogradu poginuo je jedan mladić, a vozač koji ga je usmrtio pobjegao je s mjesta nesreće. Policija je tragala za njim, a nakon nekog vremena doznali su da se ovaj sklonio u Kinu. Srbijanska policija tada je kineskim vlastima poslala fotografije osumnjičenoga i ovaj je za tri dana bio uhićen.
Dogodilo se to zahvaljujući najsuvremenijoj kineskoj tehnologiji, Huaweijevom softveru za prepoznavanje lica. To je impresioniralo dužnosnike u Srbiji gdje se za nadzor i zaštitu objekata i javnih prostora još uvijek koristi analogna oprema ograničenih mogućnosti u odnosu na njihove, piše Foreign Policy.
U Beogradu već postavljeno stotinu kamera
Spomenuti slučaj kineski telekomunikacijski div Huawei lani je iskoristio kao ogledni primjer u studiji projekta "Siguran grad" ("Safe City") koji ta kompanija upravo implementira u Srbiji. Stručnjaci iz Huaweija tvrde da će taj projekt bitno skratiti vrijeme policijskih istraga, povećati stopu uhićenja, spriječiti organizirani kriminal te smanjiti ukupnu stopu kriminala. Međutim, studija je u međuvremenu uklonjena s interneta zbog velikog nezadovoljstva srpske javnosti oko toga kako će taj distopijski sustav nadzora, svjevrsni Big Brother, utjecati na živote građana Srbije.
Projekt uključuje instaliranje tisuću kamera visoke rezolucije koje koriste softver za prepoznavanje lica i registracijskih oznaka na oko 800 lokacija u Beogradu tijekom sljedeće dvije godine. Početkom ove godine, srpski ministar unutarnjih poslova Nebojša Stefanović najavio je da će tim kamerama uskoro biti pokrivene sve važnije lokacije u Beogradu. Međutim, u Huaweijevoj studiji slučaja objavljenoj pet mjeseci prije Stefanovićeve izjave, stoji da je u sklopu prve faze projekta u Beogradu već postavljeno stotinu kamera na šezdesetak lokacija.
Foreign Policy ističe kako su u Europi i Sjevernoj Americi iznimno zabrinuti zbog Huaweijeve tehnologije jer se ista može koristiti za jačanje autokratskih sustava, a postavljanje nadzorne strukture u Beogradu upravo bi moglo pripomoći tome u Srbiji. Umjesto da se građani Srbije osjećaju sigurnije, oni su obuzeti strahom, a njihova je zemlja postala svojevrsnim pokusnim kunićem za ovaj kontroverzni kineski projekt.
Softver kojim se ozbiljno krše građanska prava
Zaklada Share iz Srbije, organizacija za ljudska prava, tvrdi da se softverom za prepoznavanje lica ozbiljno krše osnovna građanska prava i slobode. "Tehnologija prepoznavanja lica vrlo je nametljiva jer prikuplja velike količine biometrijskih podataka građana. Ako procjena utjecaja na zaštitu podataka nije provedena i ako ne postoje precizna pravila za njezinu obradu, ti se osjetljivi podaci mogu zloupotrijebiti", tvrdi Bojan Perkov iz zaklade Share.
Kada je ta organizacija postavila pitanje vlastima jesu li proveli procjenu tog sustava, odgovoreno im je da zakon koji regulira to područje još nije usvojen. "Velike zloupotrebe osobnih podataka događaju se u zemljama u kojima su znatno bolje regulirana pitanja zaštite podataka i gdje je razina svijesti o zaštiti privatnosti viša nego u Srbije", kaže Perkov koji strahuje da bi u Srbiji moglo doći do javne objave osjetljivih osobnih podataka.
Zaklada Share poslala je upit i MUP-u Srbije o lokacijama postavljenih kamera, ali im je odgovoreno da su to povjerljive informacije. No, jedan provladin medij prošlog je mjeseca objavio lokacije 32 kamere, a sve ostale pojedinosti o ugovorenom projektu s Huaweijem zasad su obavijene velom tajne.
Kini investicije, Vučiću alat za kontrolu opozicije
Huawei, pak, tvrdi da je samo dobavljač opreme te da je čitav projekt u skladu sa zakonskim propisima Srbije. "Vlasnik projekta je MUP Srbije. Mi nudimo opremu i djelujemo kao procesor podataka na temelju uputa i autorizacija korisnika, a ne kao kontrolori", izjavio je glasnogovornik Huaweija Liu Yinhanxiao. Inače, Huawei se u onoj, s interneta uklonjenoj studiji, pohvalio da je njihov sustav "Safe City" već uveden u 230 gradova diljem svijeta.
Tijekom prošlomjesečnog posjeta kineskog ministra javne sigurnosti Zhao Kezhija Beogradu, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ustvrdio je da je prijateljstvo dvije zemlje "sazdano od čelika" i da ih veže strateško partnerstvo "naročito kada je riječ o sigurnosti". Dok SAD pojačavaju pritisak na Huawei, srbijanski dužnosnici poručuju da ne namjeravaju odustati od suradnje s tom tvrtkom.
Suradnja s Pekingom i Huaweijem donosi Srbiji investicije, a Vučiću osigurava sredstva za održavanje kontrole nad svojim političkim protivnicima. S obzirom da je Huaweiju pristup zapadnim tržištima sve više ograničen, kineski tehnološki div u balkanskim zemljama - kandidatkinjama za članstvo u EU vidi svojevrsni "stražnji ulaz" u Europu.
U sklopu svoje inicijative "Pojas i put" kineska vlada financira brojne infrastrukturne i energetske projekte na ovom području. Samo u Srbiji, kineski infrastrukturni projekti procjenjuju se na oko 10 milijardi dolara.
Protesters gathering at Terazije square during a protest against populist president Aleksandar Vucic in Belgrade, Serbia, Saturday, June 15th, 2019. Thousands of people have rallied in Serbia's capital for weeks in a row against populist President Aleksandar Vucic and his government.//DOJCINOVICSVETLANA_1730.11876/1906191411/Credit:DOJCINOVIC SVETLANA/SIPA/1906191418, Image: 449565691, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, TEMP Sipa Press
Tehnologija za ušutkavanje političkih neprijatelja
U sklopu toga treba gledati i na usporavanje pristupnih pregovora Srbije i EU, ali i stajalište Kine spram Kosova koje je posve u skladu s onim Srbije. Peking ne voli odvažne pokrajine koje traže neovisnost, piše Foreign Policy. No, Vučićevi problemi u zemlji nisu ograničeni samo na Kosovo. Manjak slobode medija, rastuće autokratske tendencije, prijetnje vladavini prava i visoka razina korupcije bili su okidač za prosvjede opozicije "Zaustavite krvave košulje" i "Jedan od 5 milijuna" koji traju unatrag nekoliko mjeseci.
Sam Vučić u svakoj prilici umanjuje važnost tih prosvjeda ističući kako je broj okupljenih prosvjednika mnogo manji od onoga koji objavljuju mediji. S druge strane, on je čak pozvao na uporabu dronova kako bi se zabilježio broj njegovih pristaša na skupu, svojevrsnom kontraprosvjedu, održanom potkraj travnja, nedugo nakon najvećeg dotad skupa opozicije. Uspoređujući snimke, Vučić je na tipično "trumpovski" način želio pokazati kako je podrška koju je dobio na tom skupu daleko veća od skupa opozicije.
A otkako na raspolaganju ima Huaweijevu tehnologija nadzora, Vučić to sada može učiniti sam. Sa strateški postavljenim kamerama i sustavima za prepoznavanje lica, srbijanska policija može utvrditi ne samo točan broj prosvjednika već i dobiti podatke o njihovom identitetu.
Balkan - idealan poligon za nametljivu kinesku tehnologiju
"Nije samo nejasno koliko će podataka srbijanska vlada podijeliti s Huaweijem nego je nejasno i kako vlada namjerava koristiti te podatke. U konačnici, to obeshrabruje građane da se slobodno izraze, a povećava i njihov strah da će biti kažnjeni", kaže Michael J Oghia, savjetnik za regulaciju interneta, piše FP.
Procjenjuje se da bi Huaweijev sustav nadzora mogao odvratiti mnoge ljude od prosvjeda protiv srbijanske vlade. U Europi nema boljeg mjesta od Balkana za probnu vožnju nametljive kineske tehnologije. Labave prakse javne nabave i regulacije omogućuju veliku fleksibilnost javnim i privatnim kineskim tvrtkama koje žele poslovati. Ako vlade na Balkanu postanu previše ovisne o kineskoj tehnologiji kako bi se zadržale na vlasti, što bi Peking mogao tražio zauzvrat od njih - pita se Foreign Policy.
Huaweijev pilot-projekt u Srbiji mogao bi se pokazati kao poligon za europske planove Pekinga, koji uključuju i uvođenje 5G tehnologije čemu se SAD i EU žestoko protive. Širenje te vrste tehnologije nadzora također bi mogla značiti da će kineska obavještajna mreža postati međunarodnom. Srbija bi u tome mogla poslužiti Kini kao odskočna daska, zaključuje Foreign Policy.
