To što su ministrice i ministri vanjskih poslova sedam ekonomski najmoćnijih i najdemokratskijih država G7 formulirali u svojoj završnoj deklaraciji u Karuizawi u Japanu, u skladu je s onim čemu se nadala njemačka šefica diplomacije Annalena Baerbock (Zeleni), piše Deutsche Welle.
Oni su naime nedvosmisleno pozvali Kinu da se pridržava međunarodnih pravila: „Podsjećamo Kinu da je potrebno da se pridržava ciljeva i načela Povelje Ujedinjenih naroda i da se suzdrži od prijetnji, pritisaka, zastrašivanja ili prijetnji nasiljem." Skupinu G7 čine SAD, Francuska, Velika Britanija, Kanada, Japan, Italija i Njemačka.
Težak sastanak u Kini
Baerbock se već duže vrijeme zalaže za kritički kurs prema Kini. Susretom u Karuizawi završeno je šestodnevno putovanje po Aziji šefice njemačke diplomacije, tijekom kojeg je posjetila Kinu, Južnu Koreju i Japan.
Posebno je delikatna bila posjeta Kini, gdje je kritizirala stanje ljudskih prava. Njezin kineski kolega, Qin Gang (naslovna fotografija), te kritike je odlučno odbacio. Baerbock je također otvoreno govorila i o kineskim prijetnjama Tajvanu.
Spor u vezi s Tajvanom
Kina smatra da (demokratski) otok Tajvan pripada kineskoj naciji i sve otvorenije prijeti Tajvanu, na primjer vojnim manevrima u moru između dvije zemlje.
Ministar vanjskih poslova Kine Qin Gang, hladno je reagirao na kritike njemačke kolegice i odgovorio da je taj otok dio Kine. A onda je, ne navodeći izravno Njemačku i ministricu Baerbock, dodao: „Ono što Kini najmanje treba to su učitelji sa Zapada.“ Jasne riječi druge najveće svjetske ekonomske sile.
Njemačka vlada i dalje bez koncepta
Promjene kroz trgovinu? Kina kao partner, konkurent ili sistemski rival? Putovanje njemačke ministrice vanjskih poslova i sastanak G7 u Japanu pokazali su da Baerbock želi jasne riječi kada je u pitanju sve snažnija Narodna Republika Kina.
Ali, njemačka vlada još uvijek nema koncept oko kojeg bi se složile i koji bi podržale sve stranke vladajuće koalicije - SPD, Zeleni i FDP. Pritom je vremenski pritisak sve veći. Mnogi su odavno formulirali ideje kako bi se trebalo odnositi prema najvažnijem i sve više autokratskom trgovinskom partneru s Dalekog istoka.
U svakom slučaju, Annalena Baerbock jasno je stavila do znanja da ne bi trebalo „zatvarati oči“ kada je riječ o kršenju međunarodnog prava, posebno kada je riječ o Tajvanu. O tome je govorila i u japanskoj Karuizawi: njemački partneri u regiji „već sada jasno vide da Kina sve više želi svojim pravilima zamijeniti postojeća, obvezujuća međunarodna pravila“, rekla je. Baerbock zato smatra da bi prema Kini trebalo zauzeti „jasnu poziciju".
Brojni koncepti, rješenja nema
Samo, kako bi ta „jasna pozicija" trebala izgledati? O tome očigledno nema suglasnosti u njemačkoj koalicijskoj većini. Još od prošle godine poznati su dokumenti Ministarstva vanjskih poslova i Ministarstva privrede SR Njemačke o reformiranoj strategiji prema Kini. Na čelu oba ministarstva su političari Zelenih.
Sredinom studenog prošle godine bili su poznati i prvi detalji strategije prema Kini Ministarstva vanjskih poslova. Ekonomsku ovisnost o Kini bi trebalo pod hitno smanjiti, navodi se. Narodna Republika sve je više konkurent i sistemski rival, dodaje se. Navodi se još i da bi trebalo razmotriti zaustavljanje uvoza iz onih regija u kojima se događa „posebno veliko kršenje ljudskih prava", na primer iz ujgurskih regija.
Oporbeni kršćanski demokrati traže brži tempo
Vladino oklijevanje i odugovlačenje vezano za politiku prema Kini otvara prostor opoziciji za napade. „Tu bi se trebalo pitati kancelara Olafa Scholza, koji je ponovno suzdržan“, kritizira za DW stručnjak demokršćana za vanjsku politiku Johann Wadephul.
Klub zastupnika CDU-a i CSU-a u Bundestagu sada izlazi sa svojim dokumentom vezanim za Kinu, koji je DW dobio na uvid. „Želimo nacionalni konsenzus o kineskoj politici“, kaže Wadephul. On smatra da bi Njemačka ekonomski morala postati manje ovisna o Kini, a da rizici vezani za tu komunističku zemlju moraju biti smanjeni.
Macronova ideja drugačija
U Njemačkoj se dakle naveliko diskutira o ispravnoj politici prema Kini. Slično je i u drugim europskim zemljama.
Posjet francuskog predsjednika Emmanuela Macrona Kini nedavno je podigao veliku prašinu. Macron je tamo rekao da bi, s obzirom na velike tenzije između Washingtona i Pekinga u vezi s Tajvanom, Europi bilo dobro da „izbjegne krize koje nisu naše“. Po tom pitanju, smatra on, Europa ne bi trebala slijediti SAD i mora pripaziti da ne „postane vazal" Amerike.
Kancelar Scholz mora se izjasniti
Znači li to da, prema Macronovoj izjavi, Europa nije čvrsto na strani Tajvana? Njemačka čvrsto stoji uz Tajvan, tvrdi se u Berlinu. U svakom slučaju, konzervativna njemačka oporba podržava kurs koji zagovara ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock.
„Sve u svemu, ona je u Kini dobro nastupila“, ocjenjuje za DW predstavnik demokršćana zadužen za vanjsku politiku Wadephul. On je i pratio ministricu na njezinom putovanju u Kinu.
Misija Annalene Baerbock u Aziji i konferencija ministara vanjskih poslova G7 su priprema za veliki samit šefova država i vlada G7, koji se od 19. do 21. svibnja održava u Hirošimi, u Japanu. Na njemu će sudjelovati i kancelar Olaf Scholz. Već sada je jasno da će jedna od tema biti i autokratska Kina. Nejasno je, međutim, hoće li kancelar u Japan doći s novim kineskim konceptom svoje vlade.
