Velikim vojnim mimohodom pod budnim okom predsjednika Xija Jinpinga u utorak će u središtu Pekinga kulminirati obilježavanje 70. godišnjice proglašenja Narodne Republike Kine.
Kineska vlada poduzela je zbog toga posebne mjere i ispraznila dijelove užeg centra grada kako bi se nesmetano mogle odvijati probe. Ujedno su i ojačane mjere sigurnosti kako ništa ne bi zasjenilo veliki događaj koji treba pokazati kinesku veličinu i moć.
Nova država iznikla iz građanskog rata
Kineski komunistički čelnik Mao Zedong proglasio je 1. listopada 1949. osnivanje Narodne Republike Kine s galerije Vrata nebeskog mira na središnjem pekinškom trgu Tiananmenu. Tome je prethodilo okončanje krvavog građanskog rata s nacionalistima vođenim Čang Kaj-šekom, u kojem su živote izgubili milijuni ljudi.
Čang je zajedno s ostacima svoje vlade u prosincu te godine pobjegao na Tajvan, pošto je u komunističke ruke palo njihovo posljednje uporište na jugu zemlje.
Mao je krenuo podizati zemlju iz ruševina i uhvatio se u koštac s ambicioznim projektom obnove oslanjajući se na pomoć Sovjetskog Saveza, s obzirom na to da je zemlja ostala u potpunoj izolaciji zapadnih zemalja i Sjedinjenih Država koje su u to doba zadržale veze s Čang Kaj-šekom priznajući njegovu vladu kao legalnu.
Sa značajnim reformama koje su zaživjele krajem 70-ih godina prošlog stoljeća, zemlja je počela izlaziti iz izolacije te je do danas izrasla u drugo najjače svjetsko gospodarstvo.
Xi je nacionalnu obnovu učinio središnjim programom svoje vlade, želeći da Kina postane respektabilna i bogata članica međunarodne zajednice.
Kritike koje se Pekingu upućuju s raznih adresa ističu, međutim, kako je sve to postignuto uz istodobno kršenje ljudskih prava i zatočenje oko milijuna Ujgura, uglavnom muslimanske etničke manjine u nemirnoj regiji Xinjiangu, na krajnjem zapadu zemlje.
Osjetljive obljetnice
Sve su obljetnice u Kini osjetljive i provodi se strogi nadzor kako se ne bi čuo nijedan disonantan glas koji bi mogao omesti slavljeničku atmosferu.
U slučaju 30. godišnjice krvavog gušenja nemira na Tiananmenu u lipnju ove godine kineska vlada pokušala je spriječiti bilo kakvo podsjećanje na taj događaj.
Ove je godine obilježavanje Dana neovisnosti posebno osjetljivo jer je 1. listopada praznik i u Hong Kongu, u kojemu se posljednja tri mjeseca odvijaju masovni prodemokratski prosvjedi, a očekuju se i u utorak.
Što će se događati 1. listopada
Vrhunac proslave biti će svakako vojni mimohod koji će prolaziti središnjim dijelom kineske prijestolnice. Predsjednik države Xi prigodno će govoriti.
Vojska će pokazati svoje novo naoružanje, koje će, kako se očekuje, uključiti i interkontinentalnu balističku raketu Dongfeng-41, koja može nositi nekoliko nuklearnih bojnih glava i doletjeti do američkog tla, kao i supersonične dronove, borbene zrakoplove i tenkove.
Kina na svečanost nije pozvala strane čelnike, no nazočit će joj strani veleposlanici akreditirani u Pekingu. Na svečanoj tribini uz predsjednika Xija stajat će i umirovljeni kineski čelnici, a moguće je da će među njima biti i bivši predsjednik Jiang Zemin, koji je unatoč visokoj dobi od 93 godine još uvijek aktivan "iza scene".
Građani neće moći prisustvovati mimohodu, a Peking će biti strogim mjerama sigurnosti. Vladajuća stranka sama će odabrati one koji će moći na licu mjesta pratiti mimohod i sudjelovati u civilnim komponentama obilježavanja.
Neizvjesna budućnost
Odmah po završetku proslave i blagdana koji odmah slijede, vladu čeka nekoliko napornih tjedana.
Kineski pregovarači pripremaju se za odlazak na trgovinske pregovore u Washington, a partija će u listopadu imati važan zatvoreni sastanak svog vodstva, formalno nazvanog plenum, kojemu se za sada ne zna točan dan održavanja.
U studenome će kineski predsjednik Xi otputovati u Brazil na sastanak na vrhu zemalja BRICS-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika) te potom na sastanak zemalja APEC-a u Čileu, što će biti prilika i za mogući susret s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, bude li ovaj došao na sastanak, s obzirom na to da je prošlogodišnji u Papui Novoj Gvineji preskočio.
Usporavanje rasta kineskog gospodarstva razlog je za zabrinutost kineskog predsjednika, a dodatne mjere potpore mogle bi biti donesene do kraja 2019. No ne očekuje se da će Peking širom otvoriti vrata novom kreditiranju, u strahu da zemlja ne potone dublje u dugove.