Profesor Maksim Kamenjeckij iz kijevskog Instituta za međunarodne odnose još je jednom komentirao stanje u Ukrajini. Ovoga puta se osvrnuo na posljednje izjave osnivača plaćeničke grupe Wagner Jevgenija Prigožina koji se ponovno verbalno sukobio s ruskim vojnim rukovodstvom, a komentirao je i mogućnost mirovnih pregovora između zaraćenih strana u trenutačnoj situaciji.
"Mislim da je u pitanju neka vrsta igra jer na ovakav način kako on razgovara s Putinom i ruskom javnosti, ne može se razgovarati u Rusiji bez neke skrivene pozadine. Mislim da je uloga Prigožina i Wagnera se sastoji u tome da u najžešćim borbama, a u Bahmutu i jesu najžešće, ginu ne Rusi koji se u javnosti shvaćaju kao normali građani nego neki marginalci. Stoga je Wagner bitan za Rusiju i rusku vojsku jer pokušava smanjiti jačinu djelovanja gubitaka jer ginu wagnerovci, ne ruska vojska. Mislim da dogovoreno kritizira rusko rukovodstvo", rekao je Kamenjeckij za N1.
Rusija promijenila taktiku
Kaže da je Rusija u posljednjih nekoliko mjeseci promijenila taktiku pa umjesto dalekometnim raketama napadaju Ukrajinu dronovima. Sad opet koriste i krstareće rakete, i to za napade po cijelom ukrajinskom teritoriju.
"Promijenili su taktiku, sad manje koriste dalekometne rakete, a ukrajinska protuzračna obrana ne može u potpunosti zaštiti teritorij, prevelik je", navodi Kamenjeckij, a osvrnuo se i na Bahmut.
"Problem Bahmuta i situacija oko Bahmuta jest da je to vjerojatno najteža točka na bojišnici gdje Rusi stalno pokušavaju probiti naše položaje. Oni kontroliraju veći dio tog područja, ali naše snage ponekad u lokalnim kontraofenzivama vraćaju kontrolu nad nekim blokovima grada", kazao je profesor i napominje da je Bahmut značajan grad jer je to "mjesto gdje se može voditi obrambena borba protiv značajnih ruskih snaga".
'Rusija neće sama početi mirovne pregovore'
S druge strane, i Kina bi mogla odigrati veliku ulogu u mirovnoj inicijativi između Rusije i Ukrajine. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij prošlog je tjedna telefonski razgovarao s kineskim predsjednikom Xijem Jinpingom, i to prvi put od početka ruske invazije.
"Vjerojatno je došlo do nekog zbližavanja pozicija jer je Kina isti dan u UN-u glasala za rezoluciju u kojoj se potezi Rusije zovu agresijom. Zajedno s nekim zemljama koje su bile suzdržane na takvim glasovanjima poput Indije i Brazila, glasali su da se Rusiju zove agresorom. Kad je Kina opredijelila barem djelomično svoj stav u ovom ratu, Rusija je za dva dana počela jače raketiranje Ukrajine krstarećim raketama. Kina sada igra ulogu koja se sve manje sviđa Rusiji", navodi profesor i za kraj poručuje kako Rusija neće sama početi mirovne pregovore.
