Američki predsjednik Donald Trump i sjevernokorejski čelnik Kim Jong Un održat će ovaj tjedan sastanak u Hanoiju od kojeg se očekuje da bi mogao dovesti do konkretnih mjera za provedbu prilično neodređene deklaracije koju su dvojica čelnika potpisali na sastanku u Singapuru u lipnju prošle godine.
Sastanak u Singapuru, njihov prvi susret, obilježile su nejasnoće koje bi summit u Hanoiju, koji se održava u srijedu i četvrtak, trebao otkloniti.
Kim se u lipnju obvezao da će "raditi na potpunoj denuklearizaciji Korejskog poluotoka". No izostanak napretka u tom pogledu ukazuje da su dvojica čelnika težila samo bombastičnim naslovnicama i kratkoročnim pomacima.
Američki izaslanik za Sjevernu Koreju Stephen Biegun nedavno je priznao da se Pjongjang i Washington "nisu suglasili u pogledu značenja" denuklearizacije.
Sjedinjene Države su nebrojeno puta zatražile od Pjongjanga da se u potpunosti i nepovratno riješi svojeg nuklearnog arsenala i da omogući da se to može provjeriti.
Za Sjevernu Koreju denuklearizacija ima šire značenje. Ona želi ukidanje međunarodnih sankcija koje je guše i okončanje američkih prijetnji odnosno američke vojne nazočnosti u Južnoj Koreji i općenito u regiji.
"Dvosmislenost i nejasnoće u pogledu denuklearizacije samo pogoršavaju skepticizam u pogledu obećanja i SAD-a i Sjeverne Koreje", ocijenio je Shin Gi-wook, direktor Korejskog programa na Sveučilištu Stanford.
Američki predsjednik mahao je naizmjence mrkvom i batinom, hvaleći gospodarski potencijal Sjeverne Koreje, ali i naglašavajući da će sankcije ostati na snazi sve dok Pjongjang ne učini "značajnu" gestu.
Gori scenarij
No u nedjelju je u izjavi u Bijeloj kući inzistirao na zadržavanju statusa quo u pogledu sankcija, umanjivši nade u mogući značajniji proboj u Hanoiju.
"Sankcije su na snazi. Sve je kako treba. Ali imamo dobar dojam i mislim da to može donijeti nešto jako dobro. A možda i ne", rekao je.
"Ne želim vršiti pritisak ni na koga. Jednostavno ne želim više testiranja. Dok nema testiranja, mi smo zadovoljni", dodao je.
Sjeverna Koreja ponavlja da je već učinila geste, suzdržavajući se više od godinu dana od ispaljivanja balističkih projektila i provođenja nuklearnih testiranja i omogućivši veći broj inspekcija svojih nuklearnih postrojenja.
Istodobno naglašava da je prekinula razvoj svojeg arsenala i da joj takva infrastruktura više ne treba.
Sjevernokorejske vlasti ističu ključni Kimov zahtjev koji je iznio u novogodišnjem govoru, a to je da Washington mora odgovoriti jednakom mjerom, ističu sjevernokorejski diplomati.
Dvije strane trebale bi učiniti "barem jedan korak naprijed kada je riječ o denuklearizaciji", smatra Harry Kazianis iz konzervativnog think-tanka Centra za nacionalne interese.
"Ništa ne bi bilo gore za sve od izlaska sa sastanka na kojem se samo izgubilo vrijeme."
U očekivanju sastanka, visoki dužnosnici dviju strana užurbano se pripremaju. Biegun i njegov sjevernokorejski kolega Kim Hyok Chol trebali bi izgladiti zajedničku deklaraciju do srijede ujutro.
U Washingtonu neki prednost daju sigurnosti američkih građana. To je dovelo do nagađanja da bi Trump mogao pristati na Sjevernu Koreju s atomskom bombom kada bi se ona odrekla svojih interkontinentalnih balističkih projektila koji mogu doseći kontinentalni dio SAD-a.
U tom bi slučaju američki saveznici Južna Koreja i Japan i dalje bili na milost i nemilost sjevernokorejskom arsenalu. To bi bio "gori scenarij", smatra Korea Herald.
Trump, koji je nakon Singapura ustvrdio da je sjevernokorejska prijetnja otklonjena, ne skriva da priželjkuje Nobelovu nagradu za mir.
Osobni interes
"Trump će se zasigurno više usredotočiti na narativ po kojem je donio mir umjesto da prisiljava Kima na denuklearizaciju", očekuje Scott Seaman, analitičar konzultantske kuće Eurasia Group.
Po mišljenju Kim Yong-hyuna sa Sveučilišta Dongguk najbolji scenarij bi bio da se dvojica čelnika dogovore o akcijskom planu za denuklearizaciju.
Sjeverna Koreja mogla bi pristati da poduzme "vidljive, simbolične" mjere, kao što su zatvaranje nuklearnog kompleksa Jongbjona ili rastavljanje interkontinentalnih balističkih projektila, smatra on.
Washington bi mogao obećati sigurnosna jamstva u obliku službene deklaracije o završetku Korejskog rata (1950.-1953.) koji je okončan primirjem ili otvaranjem ureda za vezu.
To bi bio početak normalizacije odnosa, komentira Go Myong-Hyun s Instituta Asan za političke studije. "Simbolična politička mjera" koja bi zamijenila preuranjeno ublažavanje sankcija.
"Ranije nade po kojima se nalazimo na prekretnici vjerojatno su neutemeljene", rekao je.
Trumpova nepredvidljivost mogla bi također igrati ulogu, smatraju neki analitičari, po kojima je summit dobrodošla prilika da se skrene pozornost s domaćih problema, posebice optužbi za miješanje Rusije u predizbornu kampanju 2016. godine.
Soo Kim, bivši analitičar CIA-e, rekao je: "Trump bi mogao impulzivno učiniti važne ustupke Kimu iz čisto osobnog interesa".
