Poznati njemački dnevni list
Süddeutsche
Zeitung
objavio je tekst njemačke autorice
hrvatskog porijekla Marije Latković koja je
napisala kako više 'ne razumije svoju domovinu' jer se u
njoj slave ratni zločinci.
Tekstom je reagirala na presudu šestorki u Haagu, a za
Süddeutsche Zeitung je istaknula da se kao kći hrvatskih
iseljenika u Njemačku inače 'uvijek osjećala kao doma u obje
zemlje'.
"U mom odnosu s Hrvatskom postojala je i doza kiča koji je
rezultat projekcije, što sam slutila još i prije početka prvih
procesa osumnjičenima za ratne zločine. Nacionalista je uvijek
bilo... Ali postojala je razlika u tome je li bila riječ o
političarima i bivšim oficirima, ili o ljudima s kojima preko
dana na plaži dijeliš pržene krumpiriće, a noću snove, sjedeći na
nekom zidu. Nemali broj onih koji su mi bili i do danas ostali
važni, otvoreno slave počinitelje kao heroje i ne prihvaćaju
druga mišljenja", napisala je.
'Hrvati ne vide bolju budućnost, pa se okreću prošlosti'
U svom je tekstu dodala kako zbog siromaštva i visoke
nezaposlenosti mnogo Hrvata ne vidi perspektivu u budućnosti, pa
se okreću prošlosti koju, kaže, konzervativci i desničari slikaju
lijepim bojama.
"Uvijek mi je izgledala čudno predstava prema kojoj
gastarbajtersko dijete sjedi na dvije stolice. Za mene je uvijek
postojala samo jedna – ona koju sam sama napravila od hrvatskih i
njemačkih utjecaja u sebi: klimava konstrukcija, ali konstrukcija
koja je svih ovih godina 'držala'. Nakon što sam u hrvatskim
novinama pročitala mnogo članaka o Slobodanu Praljku i vidjela
što su moji poznanici i prijatelji postavljali na Facebook,
primjetila sam da se ta konstrukcija zaklimala jače nego
inače", napisala je Marija Latković za
Süddeutsche Zeitung
.
Latković piše da je prvi put saznala za Slobodana
Praljka 1993. godine, kada je kao trinaestogodišnjakinja
vidjela njegovu snimku na TV-u.
"Stajao je na jednom tenku, držao u ruci kalašnjikov i
pozivao svoje trupe u boj".
Iznenađena je što Praljka nakon haške presude i njegova
samoubojstva ljudi u Hrvatskoj 'stiliziraju u mučenika',
uključujući i premijera Andreja Plenkovića koji
je govorio o dubokoj nemoralnosti presude.
"Srpske trupe su u Bosni i Hercegovini počinile mnogo više
zločina nego hrvatske, naglašava se u hrvatskim novinama. Ovaj
sam argument čula i pročitala već bezbroj puta. Ne vidim kako bi
ta računica trebala promijeniti nečiju individualnu odgovornost
za zločine i krivicu Slobodana Praljka ili bilo kojeg hrvatskog
osuđenika za ratne zločine", ističe autorica te se prisjeća
kako je prošle godine, kada se vraćala s tradicionalnog
ljetovanja u Hrvatskoj i posjeta rodbini, prvi put osjetila u
sebi jednu prazninu kada je riječ o domovini svojih
roditelja.
"Sloboda koju su Hrvati žudjeli kod odcjepljivanja od
Jugoslavije sada je postala prijetnja", poručila je Latković
i napominje da se danas u Hrvatskoj teško može slobodno
razgovarati o ratu 1991.-1995.
Ističe da u Hrvatskoj vlada veliko siromaštvo i besperspektivnost
te da se ljudi okreću povijesti, čemu poticaj daju i
konzervativci i desničari, koji promoviraju stav da se 'treba
držati tradicije, njegovati zajedništvo, na odstojanju držati one
koji misle drugačije, homoseksualce i strance' i 'onda nam nitko
ništa ne može'.