Poznati njemački dnevni list Süddeutsche Zeitung objavio je tekst njemačke autorice hrvatskog porijekla Marije Latković koja je napisala kako više 'ne razumije svoju domovinu' jer se u njoj slave ratni zločinci.
Tekstom je reagirala na presudu šestorki u Haagu, a za Süddeutsche Zeitung je istaknula da se kao kći hrvatskih iseljenika u Njemačku inače 'uvijek osjećala kao doma u obje zemlje'.
"U mom odnosu s Hrvatskom postojala je i doza kiča koji je rezultat projekcije, što sam slutila još i prije početka prvih procesa osumnjičenima za ratne zločine. Nacionalista je uvijek bilo... Ali postojala je razlika u tome je li bila riječ o političarima i bivšim oficirima, ili o ljudima s kojima preko dana na plaži dijeliš pržene krumpiriće, a noću snove, sjedeći na nekom zidu. Nemali broj onih koji su mi bili i do danas ostali važni, otvoreno slave počinitelje kao heroje i ne prihvaćaju druga mišljenja", napisala je.
'Hrvati ne vide bolju budućnost, pa se okreću prošlosti'
U svom je tekstu dodala kako zbog siromaštva i visoke nezaposlenosti mnogo Hrvata ne vidi perspektivu u budućnosti, pa se okreću prošlosti koju, kaže, konzervativci i desničari slikaju lijepim bojama.
"Uvijek mi je izgledala čudno predstava prema kojoj gastarbajtersko dijete sjedi na dvije stolice. Za mene je uvijek postojala samo jedna – ona koju sam sama napravila od hrvatskih i njemačkih utjecaja u sebi: klimava konstrukcija, ali konstrukcija koja je svih ovih godina 'držala'. Nakon što sam u hrvatskim novinama pročitala mnogo članaka o Slobodanu Praljku i vidjela što su moji poznanici i prijatelji postavljali na Facebook, primjetila sam da se ta konstrukcija zaklimala jače nego inače", napisala je Marija Latković za Süddeutsche Zeitung.
Latković piše da je prvi put saznala za Slobodana Praljka 1993. godine, kada je kao trinaestogodišnjakinja vidjela njegovu snimku na TV-u.
"Stajao je na jednom tenku, držao u ruci kalašnjikov i pozivao svoje trupe u boj".
Iznenađena je što Praljka nakon haške presude i njegova samoubojstva ljudi u Hrvatskoj 'stiliziraju u mučenika', uključujući i premijera Andreja Plenkovića koji je govorio o dubokoj nemoralnosti presude.
"Srpske trupe su u Bosni i Hercegovini počinile mnogo više zločina nego hrvatske, naglašava se u hrvatskim novinama. Ovaj sam argument čula i pročitala već bezbroj puta. Ne vidim kako bi ta računica trebala promijeniti nečiju individualnu odgovornost za zločine i krivicu Slobodana Praljka ili bilo kojeg hrvatskog osuđenika za ratne zločine", ističe autorica te se prisjeća kako je prošle godine, kada se vraćala s tradicionalnog ljetovanja u Hrvatskoj i posjeta rodbini, prvi put osjetila u sebi jednu prazninu kada je riječ o domovini svojih roditelja.
"Sloboda koju su Hrvati žudjeli kod odcjepljivanja od Jugoslavije sada je postala prijetnja", poručila je Latković i napominje da se danas u Hrvatskoj teško može slobodno razgovarati o ratu 1991.-1995.
Ističe da u Hrvatskoj vlada veliko siromaštvo i besperspektivnost te da se ljudi okreću povijesti, čemu poticaj daju i konzervativci i desničari, koji promoviraju stav da se 'treba držati tradicije, njegovati zajedništvo, na odstojanju držati one koji misle drugačije, homoseksualce i strance' i 'onda nam nitko ništa ne može'.
