Beograd konačno izlazi na more, dobiva status morske luke, a obale njegovih rijeka pretvaraju se u srpsku rivijeru na kojoj se, od splavi do splavi, šeću filmske dive, folk "pevaljke" i zvijezde Velikog brata. Probijen je veliki kanal od beogradske Nebojšine kule, preko niške Ćele-kule, sve do Bijele kule Lefkos Pyrgos i čuvene plaže Aretsu. Ništa bolje u takvoj situaciji nego sjesti u čamac ili brod(icu) i lagano zaploviti prema moru, na čist zrak...
Ovako je komentator jednog beogradskog lista satirično opisao megalomansku ideju o najavljenom grandioznom pothvatu izgradnje kanala Beograd – Solun, koja se uvelike i ozbiljno razmatra na inicijativu srpskog ministra prostornog planiranja, prirodnih resursa i rudarstva Milana Bačevića, piše Novi list.
Vodeni kanal
Utopija ili ne, spomenuti divovski projekt već je dobio prve obrise u realiziranju, prvo zelenim svjetlom od države, a potom i potpisivanjem u Pekingu Protokola o razumijevanju za izradu studije opravdanosti projekta izgradnje plovnog puta Kanal Morava s kineskom kompanijom China Gezhoun s Group Corporation.
Kanal do mora iz Srbije je, tvrde stručnjaci, nešto što nema nikakvih šansi postati stvarnost, ali i pored takvih procjena, postoje i oni koji vjeruju da će u narednom desetljeću biti postignut podvig u izgradnji vodene prečice od srednje Europe do najznačajnije trgovačke luke na jugoistočnom dijelu kontinenta.
Prema planovima predočenim srpskoj javnosti, spomenuti bi kanal povezao Srbiju, Makedoniju i Grčku s Podunavljem i Srednjom Europom, što bi pridonijelo razvoju prometa i energetike te poboljšalo uvjete za navodnjavanje okolnog zemljišta, odnosno za unapređenje poljoprivrede.
Ekonomisti upozoravaju da bi kredit za takav pothvat iznosio od 12 do 17 milijardi dolara, što bi Srbiju doslovce dovelo do dužničkog ropstva.
Projekt za 19. stoljeće
Konzultant za razvoj i investicije Mahmud Bušatlija izjavio je za Radio Slobodna Europa da se cijela priča o izgradnji kanala u sadašnjim okolnostima može svrstati jedino u domenu fantastike. Kaže da bi to bila veličanstvena vijest krajem 19. stoljeća, kada je i planirana izgradnja tog kanala.
"Tada je to bila ideja da se nekako izbjegne turska dominacija nad ulazom u Crno more i ruska dominacija na tom području, pa su Nijemci zagovarali takav projekt. Sada je teško zamislivo da bilo koji plovni objekt koji cirkulira Dunavom uopće može ući u Moravu", kaže Bušatlija.
Međutim, prema tvrdnjama političkih dužnosnika u Beogradu, veliko zanimanje za ovaj posao pokazuju, osim Kine, Rusija, Njemačka, Makedonija i Grčka, a pregovara se i s pojedinim kompanijama iz Ilinoisa u Sjedinjenim Američkim Državama. Ministar Bačević tvrdi da se Srbija za kanal koji planira neće zaduživati, nego će, kaže, kad dođe vrijeme, biti pronađen odgovarajući model.
