RTL-ova "Potraga" bila je u kampu Štajerske straže gdje je sve kao u pravoj vojsci, civili se uče rukovati oružjem i poštuju se činovi, a imaju i sanitetsku službu. Ustrojen je sustav veze, sustav zapovijedanja, strogo se pazi na poštovanje činova, stegu. Alkohol je zabranjen, ništa se ne radi bez zapovijedi nadređenog. Štajerska Varda na staroslavenskom ili garda na suvremenom jeziku, održala je trodnevni kamp za vojnu obuku u brdima nedaleko od Slovenskih Konjica.
"S taborom počinjemo oko pet sati. Tada postavimo kamp i šatore, zastave, kuhinju i tako dalje. Nakon toga naš vojvoda ispriča neke zanimljive stvari i predstavimo plan za subotu. Tako su ljudi, a osobito novaci, upoznati s onim što će se događati sljedećeg dana", rekao je Ivan Bolfek, general Štajerske varde.
Ne koriste pravo oružje
Novinari "Potrage" su u kampu promatrali skupinu od 40 gardista, tj. novaka. Dok su jedni učili vojničko kretanje i zapovijedanje, drugi su učili rukovati pištoljem, ciljanje, kretanje u stavu za pucanje i potragu za neprijateljem u šumi, kao u kampu bilo koje vojske na svijetu.
Ipak, pritom ne koriste pravo oružje, već replike kalašnjikova, airsoft puške koja je zakonom dopuštena zračna puška, a ljudi koji sudjeluju u kampu imaju samo zračne pištolje. Namjera je pružiti onima koji se uče vojnim vještinama osjećaj u ruci sličan onome prave puške.
"Koristimo lijepu, manju čistinu kao našu nastavnu točku. Tu se na različite načine obučavamo. Osnove kretanja, maskiranja, kako se moramo maskirati da bismo u prirodi bili što manje vidljivi, s bojama, lišćem i raznim raslinjem koje nam je na raspolaganju. Tu se rade osnove, a potom se ide dublje u šumu gdje se odrađuje praktični dio ovdje naučenog", kaže Andrej Šiško. Obuka se odvija na dva nastavna mjesta u šumi, a gardisti propješače više desetaka kilometara tijekom tri dana koliko traje kamp.
Slično bivšoj Jugoslaviji?
Šiško kao vojvoda varde kaže da je ona nastala kako bi se građani Slovenije naučili vojnim vještinama, slično kao u bivšoj Jugoslaviji. "Na kraju ćemo, uz policiju i slovensku vojsku, imati ljude koji će biti osposobljeni braniti svoju domovinu. Mi ne želimo preuzeti ulogu slovenske vojske i policije, to nikada nije bila naša namjera. Mi želimo biti podrška tim profesionalcima. Mi nismo profesionalci, mi smo dobrovoljci", govori Šiško koji ipak traži da im država da ovlasti slične njihovim.
U kamp dolazi sve više građana s područja cijele Štajerske. No često ljudi nemaju slobodna tri dana, pa ih je manje od očekivanog. Zaključili su i da trebaju uvesti i jednodnevnu obuku. Ljudi dolaze iz raznih razloga, neki zbog migrantske krize, neki zbog nepovjerenja u snagu slovenske policije i vojske. Naime, boje se da je NATO pred raspadom i da ih neće imati tko zaštititi. Doduše, Jan Ivanjek, vojni analitičar, tvrdi da u takvom kontekstu eventualne nesigurne budućnosti NATO saveza jedna paravojna formacija neće napraviti veliku razliku.
Loš model?
Marinko Ogrec, politolog i stručnjak za vojna pitanja, smatra kako ta vrsta kampa ipak nije usporediva s onima u bivšoj Jugoslaviji te da je riječ o modelu koji nije dobar.
"Ovo nije usporedivo s Jugoslavijom. Jugoslavija je imala jedan jedinstveni sustav koji je podrazumijevao dvije oružane komponente. Jedna je bila operativna vojska, JNA, druga su bile Teritorijalne obrane, ali su bile pod istim jedinstvenim zapovijedanjem. Ovo nije isto zapovijedanje već je to potpuno odvojena privatna vojska koja nema puno veze s državom", kaže Ogrec.
"Kad govorimo o ovakvom modelu, onda to nije dobra stvar. Postavlja se pitanje što iza toga stoji. Odnosno koji je sljedeći korak takve jedne formacije koja je zapravo i vojna i koja će biti vojna. Njima nedostaje samo oružje da postanu vojna formacija. Dvostruka vojska u jednoj državi je u svakom slučaju loša stvar", kaže Ogrec koji ističe da su se Slovenija i Hrvatska odlučile za model profesionalne vojske.
Pokazatelj lošeg stanja zemlje
Ovaj politolog smatra da su paravojne formacije uvijek pokazatelj "lošeg stanja zemlje" i neke "nemoći unutar zemlje". "Pokazatelj da državni aparat ne prepoznaje takve nekakve opasnosti i samim time može biti u određenom trenutku prilično velik destabilizacijski čimbenik same zemlje. Ja vjerujem da do toga neće doći što se tiče Slovenije", kaže Ogrec.
