Gotovo da ne prođe mjesec dana, a da neka od europskih zemalja ne razotkrije ruske špijunske ćelije na svom teritoriju. Hibridni rat koji Moskva već godinama vodi diljem Starog kontinenta dodatno se rasplamsao nakon početka invazije na Ukrajinu, a po svemu sudeći u tom sofisticiranom sukobu Slovenija igra važnu ulogu. Tako slovenski 24ur danas piše kako su posljednjih godina Slovenci tiho sudjelovali u nizu uspješnih akcija razbijanja ruskih špijunskih ćelija. Britanski MI5 otkrio je kako su europske države samo prošle godine protjerale više od 400 ruskih obavještajaca. Većina protuobavještajnih priča proteklih je godina proletjela ispod radara javnosti, no uhićenje i podizanje optužnica protiv špijuna na spavanju u Ljubljani izbacilo je u prvi plan niz primjera europske obavještajne suradnje.
Ruski agent Vanjske obavještajne službe (SVR) Sergej Nikolajevič Pozdnjakov uhićen je u Rimu u svibnju 2016., ali tek danas se otkrilo da je za njega koban bio posjet Ljubljani, neposredno prije dolaska u talijansku metropolu. Navodno je slovenska obavještajno-sigurnosna služba doznala da je Pozdnjakov za USB disk s povjerljivim podacima iskeširao 21.000 eura. Kako doznaje 24ur, Pozdnjakov je bio iznimno oprezan te je nekoliko dana turistički putovao Slovenijom prije susreta s portugalskim dvostrukim šijunom. Naime, Rusi su tada na svoju stranu pridobili Frederica Carvalha Gila, agenta portugalske obavještajne službe SIS, koji je Rusima dostavljao povjerljive podatke.
Slovenska obavještajno-sigurnosna agencija (SOVA) je svoje otkriće i fotografije sastanka očito podijelila s drugim europskim protuobavještajnim službama, jer su samo šest mjeseci kasnije i Pozdnjakovu i Carvalhu Gilu stavljene lisice na ruke.
Program 'ilegala'
Ispostavilo se da im je to bio već treći susret, a prve sumnje Portugalaca nastale su nigdje drugdje nego u Ljubljani. Kao rezultat toga, njegovi protuobavještajni agenti osumnjičili su ga za izdaju i također su ga pronašli na letu od Lisabona do Rima. U Italiji su vrlo brzo mogli vidjeti slično ponašanje kao u Ljubljani. Samo dan nakon dolaska, od hotela do sastanka išao je potpuno zaobilaznim putem, ulazio je u trgovine i odmah iz njih izlazio, provjeravajući prati li ga tko. S razlogom je sumnjao. Sastanak u potpuno neuglednom kafiću Number One u Rimu presrelo je osam talijanskih agenata zajedno s tri detektiva iz portugalske pravosudne policije, koji su im mahali europskim uhidbenim nalogom.
Kod Portugalca je pronađeno još 10.000 eura i boca viskija. Tada 57-godišnji Carvalho Gil dao je ruskom SVR-u informacije o NATO bazama, obrambenim sustavima i zaštićenim komunikacijama. Gil je bio veteran portugalske obavještajne službe, šef odjela i imao je pristup informacijama od interesa za Ruse. Sergej Pozdnjakov bio je dio programa "ilegala".
Portugalski dvostruki špijun odbacio je optužbe, a Italija je kazneni progon prepustila Portugalu. U veljači 2018. na ročištima zatvorenima za javnost osuđen je na sedam godina i četiri mjeseca zatvora. Prema informacijama 24ur, Pozdnjakov su odmah pozvao na diplomatsku putovnicu i vratio se nekažnjen, odnosno, protjeran je u Moskvu. Velik dio detalja ovog slučaja otkriven je već tijekom sudskog postupka, no tek je danas postalo jasno koliko je u ovom slučaju bila ključna uloga slovenske SOVE, budući da su upravo njeni podaci bili temelj za europski nalog za uhićenje.
Špijuni Maria Rosa Mayer Munos i Ludwig Gisch, koji su prije nekoliko tjedana zatvoreni u Ljubljani, dio su iste mreže i istog programa.
Pridobili i austrijskog pukovnika
Rusi su još uspješniji bili u suradnji s austrijskim pukovnikom Martinom Möllerom. Austrija nije članica NATO-a, ali je Möller tri desetljeća isporučivao europske tajne podatke ruskoj vojno-obavještajnoj službi GRU, a za to vrijeme je za objavu dobio, prema nekim procjenama, više od 300.000 eura.
Prvi potvrđeni susret sa svojim ruskim kontaktima imao je 1992. u Beču, a očito najkobniji za njega bio je kontakt u Piranu 2018. Sudilo mu se u Salzburgu, osuđen je na samo tri godine zatvora, a odmah je pušten jer mu je u kaznu uračunato vrijeme koje je proveo u pritvoru. Službeni Beč se ubrzo našao na meti kritika jer su mnogi smatrali kako je blaga kazna zapravo usluga Putinu. Niska kazna navodno ukazuje na to da je Möller bio samo beznačajan dio špijunske mreže, što je daleko od istine.
Kako se pokazalo na suđenju, a otkrio je slovački portal dennik.sk, surađivao je s ozloglašenom ruskom postrojbom 29155, čija je misija destabilizacija Europe. Möller se tako povezuje s uporabom otrova novičok u Salisburyju i pokušajem državnog udara u Sjevernoj Makedoniji. Budući da je imao pristup i podacima NATO-a, Rusima je prodavao tajne vezane uz zaštitu od improviziranih eksplozivnih naprava od strane afganistanskih ekstremista. Podatke je bilježio mini kamerom ili drugim uređajima, a osim NATO podataka prodavao je i podatke Europske obrambene agencije (EDA).
Osuđen na 15 godina zatvora
Njegov prvi nadređeni, ruski zapovjednik u GRU-u Jurij J., prvi ga je učio korištenju posebne satelitske komunikacije, jer mu je čak dodijeljena posebna kodirana satelitska komunikacija s vojnim satelitom Strela-3 koji operira nad Europom. Upravo su te uređaje austrijski istražitelji pronašli kod Möllera, a koristio je i mrtve točke u šumi u Beču, gdje je ostavljao podatke Rusima da ih preuzmu. Kasnije je Jurija J. zamijenio Igor Zajcev, također časnik ruskog GRU-a, a upravo njima je SOVA prije pet godina ušla u trag u Sloveniji.
O Möllerovom kontaktu s Eduardom Šišmakovim izvijestio je i Crnogorski digitalni forenzički centar, koji je među prvima objavio sliku Igora Zajceva. Viši sud Crne Gore osudio ga je na 15 godina zatvora zbog sudjelovanja u terorističkom napadu na dan parlamentarnih izbora 2016. u Podgorici. Osim Šišmakova, Möller se susreo i s Andijem Averjanovim, zapovjednikom jedinice GRU 29155 za destabilizaciju Europe. Postrojba se ne optužuje samo za napade u Crnoj Gori, već i za eksploziju skladišta oružja na jugu Češke, gdje su poginula dva češka vojnika.
Möller je u Sloveniju došao predstavljajući se kao turist i, poput Portugalca Carvalha Gila, pokušao se riješiti svojih progonitelja. Prema objavljenim informacijama, on je tijekom tjedna činio sve kako bi prikrio pravu svrhu posjeta. No, SOVA mu je pomrsila planove i prenošenjem informacija s ovog sastanka saveznicima zabila posljednji čavao u slučaj Martina Möllera. Iste je godine uhićen.
Zatvorska kazna nije uvijek najočitija niti najčešća posljedica protuobavještajnog djelovanja. Otkrivanje takvih slučajeva s razlogom je najteže u protuobavještajnim službama i često ne završi uspješno. Mnogi ruski špijuni tvrde da imaju diplomatski imunitet, što nije moguće za doušnike iz ilegalnog programa, budući da su potpuno integrirani u život zemlje kao špijuni spavači. Zbog toga i oni često žurno bježe iz zemlje. Tako su slovenski mediji prije nekoliko dana izvijestili o priči o grčkoj ilegalki Mariji T., u stvarnosti Ruskinji Irini AS, koja je pred rukom pravde pobjegla u Moskvu od grčkih kontraobavještajaca. Slovenska SOVA spriječila je da se to dogodi i s ruskim špijunima u Črnučama Mariji Rosi Mayer Munos i Ludwigu Gischu koji sada u pritvoru u Ljubljani čekaju suđenje.
Udarac ruskoj špijunskoj mreži
Šef britanske obavještajne službe MI5, Ken McCallum, ustvrdio je u prošlogodišnjem izvješću da je suradnja europskih država zaslužna za ogroman broj ruskih dužnosnika protjeranih iz zemalja diljem svijeta. "Više od 600 njih moralo je napustiti Europu, od kojih su najmanje 400 po našem sudu špijuni", rekao je.
Prema njegovim riječima, ovo je najvažniji strateški udarac ruskoj špijunskoj mreži u europskoj povijesti. Vladimir Putin navodno je iznimno iznenađen uspjehom suradnje zapadnih protuobavještajnih službi, a Rusi na sve načine pokušavaju obnoviti špijunsku mrežu. Prema izvorima portala 24ur, suradnja europskih obavještajaca bila je dobra i prije ruske invazije na Ukrajinu, a dolazak neiskusnih ruskih špijuna uskoro će značiti još više ovakvih otvorenih priča.
Slovenski državni tajnik za nacionalnu sigurnost Andrej Benedejčič je nakon uhićenja ruskih špijuna u Črnučama rekao da je to vjerojatno najveći uspjeh SOVE u njezinoj povijesti, dok je sigurnosni stručnjak Klemen Grošelj, s druge strane, rekao da su najveći obavještajni uspjesi oni koji nisu poznati javnosti. U ovom slučaju može biti točno i jedno i drugo, ali je jasno da će Slovenija u budućnosti biti još ranjivija na ruske špijune, piše 24ur. Očito su se do sada u Sloveniji osjećali sigurno, ako ne i dobrodošli u nekim krugovima slovenskog društva...
