Berlin strahuje da bi američke sankcije mogle pogoditi njemačke i europske tvrtke koje s Rusijom surađuju na polju energetike. Posebice je na udaru projekt Nord Stream II koji je važan za opskrbu Europe ruskim plinom.
"Mi ekstrateritorijalnu primjenu američkih sankcija koje bi pogodile i europske tvrtke nećemo prihvatiti ni pod koju cijenu", rekao je Sigmar Gabriel dodajući da je s tim stavom upoznat službeni Washington.
Gabriel sumnja da su sankcije povezane s protekcionističkom politikom novog američkog predsjednika Donalda Trumpa.
"Sankcije nisu prikladni instrument za poticanje vlastitih nacionalnih izvoznih interesa i zaštite domaćeg energetskog sektora", rekao je Gabriel.
Kongres je ovoga tjedna, prvi put bez prethodnog dogovora s europskim partnerima, odlučio uvesti nove sankcije Rusiji zbog aneksije Krima i navodnih hakerskih napada tijekom predsjedničke predizborne kampanje 2016.
Gabriel je rekao kako je razvoj situacije "u rukama Donalda Trumpa" i ponudio suradnju na tom polju.
"Njemačka vlada i dalje ostaje pri svojoj ponudi za zajedničkom politikom prema Rusiji", rekao je Gabriel.
Njemačka u sklopu zajedničkih EU sankcija vrši pritisak na Moskvu kako bi se pronašlo rješenje za problem Krima.
Američki Senat je ogromnom većinom glasova u četvrtak navečer u Washingtonu odobrio uvođenje novih sankcija Rusiji, Iranu te Sjevernoj Koreji, a prije toga odobrene su u Zastupničkom domu Kongresa.
Prijedlog će biti upućen Trumpu, koji ga može potpisati ili staviti veto, a uoči glasanja u Kongresu imao je primjedbe na uvođenje novih sankcija Rusiji.
Moskva je u petak odmah odgovorila i naredila da SAD smanji broj svoga diplomatskog osoblja do 1. rujna, a zaplijenit će "daču" i skladište koje koriste američki diplomati.
