Island već danima živi u iščekivanju vulkanske erupcije. Islandski meteorološki ured (IMO) upozorava kako se magma nalazi vrlo visoko u Zemljinoj kori. Kristín Jónsdóttir, šefica odjela u Islandskom meteorološkom uredu, rekla je da ljudi "jednostavno moraju napeto čekati sljedećih nekoliko dana" da vide kako će se događaji razvijati.
Rekla je da smanjenje seizmičke aktivnosti u posljednjih 24 sata može biti znak da je magma vrlo blizu površini Zemlje, dodajući da scenarij nije sličan onome što je viđeno prije prethodne erupcije 2021. godine.
Vlasti se boje da bi mogli dobiti "samo 30 minuta upozorenja" prije očekivane vulkanske erupcije. "Svi veliki znakovi već postoje, pa tražimo male znakove", dodao je Vídir Reynisson, šef civilne zaštite.
Meteorološki ured je rekao da je magmatski plin otkriven na bušotini u Svartsengiju, signalizirajući nadolazeću erupciju vulkana Fagradalsfjall tijekom sljedećih dana, pri čemu je grad Grindavik najviše u opasnosti, piše Independent.
Islandski meteorološki ured upozorava na "značajno uzdizanje Zemljine kore" u području Svartsenga.
Pregled slika od strane stručnjaka dolazi u vrijeme kada je Island zabilježio između 1500 i 1800 dnevnih potresa u posljednjim danima.
Evakuirano oko 3400 stanovnika grada Grindavika
Dok se očekuje neizbježna erupcija, tisuće stanovnika Islanda čekaju svoju sudbinu jer bi njihov grad mogao biti uništen u narednim danima.
Tisuće potresa uzdrmalo je jugozapadni poluotok Reykjanes u subotu, 11. studenoga, što je dovelo do toga da polu zapaljena stijena hara ispod površine dok su potresi uzrokovali formiranje pukotine duge 15 km, razbijajući zajednicu na dva dijela dok je tlo gurnuto prema gore.
Oko 3400 stanovnika grada Grindavika, koji se nalazi na putu očekivane erupcije, bili su prisiljeni na evakuaciju. Opisivali su "apokaliptične" scene svog voljenog rodnog grada dok su se kratko vraćali kako bi pokupili svoje stvari.
Oko 3.400 stanovnika grada Grindavika, koji se nalazi na putu očekivane erupcije, bili su prisiljeni na evakuaciju
Cijela populacija čeka u neizvjesnosti jer strahuje za sudbinu svog grada. Mnogi već su izgubili svoje domove, dok drugi ne znaju jesu li njihova prebivališta još uvijek netaknuta jer potresi i dalje nastavljaju. Raseljeno stanovništvo preselilo se diljem zemlje, budući da su im suosjećajni Islanđani nudili svoje sobe i vikendice.
Od tada, vulkanolozi su primijetili promjenu faze erupcije, čineći je vjerojatnijom u narednim danima.
Tamsin Mather, profesorica sa Sveučilišta u Oxfordu, rekla je za The Independent da je najveći izazov prebroditi nesigurnost u vezi s vremenom erupcije.
"Po mom mišljenju, za sada se vrlo dobro upravlja krizom, ali sve bi moglo brzo eskalirati kako se povećava stanje pojačane aktivnosti", smatra Tamsin Mather.
Kada se očekuje erupcija?
Islandski civilni obrambeni sustav primijetio je "vrlo jasne znakove magme duž pukotine" na manje od kilometra ispod površine, izvještava RUV.
Víðir Reynisson, direktor Civilne obrane, rekao je državnoj televiziji: "Vrijeme kada nešto može početi duž pukotine, posebno u središtu, ako se dogodi, je unutar dana, ne tjedana. Ako ovo nastavi bez erupcije, šanse za nju rapidno padaju s vremenom. Ali onda vidimo promjene kod Svartsengi koje uvode možda sljedeću fazu ovoga."
"Područje blizu geotermalne elektrane Svartsengi, otprilike četiri kilometra sjeverno od Grindavika, ušlo je u "novu fazu erupcije", sugerirao je islandski vulkanolog.
Zemljište blizu elektrane nadima se kako se komora od nekih 4,5 kilometara ispod površine puni magmom brzinom od oko 50 kubičnih metara u sekundi, prema riječima profesora Thorvaldura Thordarsona.
"Zemlja se sada diže puno brže. To se događa istovremeno jer magma stvara prostor i time podiže površinu Zemlje", rekao je profesor Thordarson za Iceland Monitor.
Još uvijek nije jasno kada će se erupcija dogoditi dok evakuirani stanovnici Grindavika ostaju u neizvjesnosti.
Profesorica Mather dodaje da erupcija može nastupiti iznenada, ali Islandski meteorološki ured je stručan i dobro opremljen te radi non-stop.
Koliko bi erupcija bila opasna?
U najgorem scenariju, erupcija bi mogla uništiti cijeli grad, uništavajući škole, radna mjesta i obiteljske domove.
Međutim, grade se dvije brane oko geotermalne elektrane Svartsengi kako bi se usmjerio potencijalni tok lave dalje od elektrane koja opskrbljuje toplom vodom za grijanje 30.000 ljudi, izvještava RUV.
Profesorica Mather rekla je: "Lava bi mogla utjecati na elektranu, grad i infrastrukturu. Doista se nadam da neće biti smrtnih slučajeva ili ozljeda jer su učinili sve kako bi to izbjegli." Problemi bi mogli nastati ako lava krene prema elektrani i infrastrukturi grada, dodala je profesorica Mather.
Civilna obrana je rekla na konferenciji ranije danas da je rizik od erupcije i dalje visok, ali ne mogu kvantificirati točne rizike, izvještava RUV.
Island je vrlo podložan prirodnim katastrofama, imaju erupciju svakih četiri do pet godina. Najrazornija u novije vrijeme bila je erupcija vulkana Eyjafjallajokull 2010. godine, koja je izbacila ogromne oblake pepela u atmosferu i zaustavila letove diljem Europe nekoliko dana zbog straha da bi pepeo mogao oštetiti motore zrakoplova.
Profesorica Mather, stručnjakinja za vulkanologiju na Islandu, objasnila je da postoji više faktora koji mogu utjecati na utjecaj erupcije.
"Spekulacije nisu osobito korisne, ali nakon što erupcija počne, bit ćemo u mogućnosti razmišljati o konturama i smjeru protoka lave", kazala je profesorica Mather.
Najbolji slučaj bio bi da erupcija nastane u dnu doline, tako da lava teče i ne putuje daleko, rekla je profesorica Mather. Najgore bi, pak, bilo da erupcija nastane na visokom terenu jer bi u tom slučaju lava mogla teći niz ogromno područje.
Više faktora može utjecati na to koliko će eksplozija biti razorna, uključujući smjer vjetra koji utječe na to kamo će odletjeti piroklastični materijal i pepeo. Sumpor-dioksid i vodikov sulfid također će se pojaviti tijekom erupcije, što može utjecati na kvalitetu zraka na širem području, dodala je profesorica Mather.
Ipak, znanstvenici smatraju da bi će ova erupcija vjerojatno proizvesti lavu, ali ne i oblak pepela.
Što bi se dogodilo sa stanovnicima?
Vlasti za civilnu zaštitu rekle su Associated Pressu da, čak i ako erupcija ne nastupi uskoro, vjerojatno će proći mjeseci prije nego što bude sigurno za stanovnike evakuirane iz opasne zone da se vrate kući. U najgoroj situaciji, ako erupcija dođe blizu grada Grindavík, mogla bi uništiti cijeli grad, jer su potresi već uništili domove.
Islandski Civilni obrambeni sustav rekao je svojoj državnoj televiziji da je mogućnost da se stanovnici vrate kući da bi očistili svoje domove, a mnogi su već mogli pokupiti nužnosti i kućne ljubimce.
Jóhanna Lilja Birgisdóttir, viša psihologinja u odjelu socijalnih usluga Grindavíka, otkrila je plan grada za raseljenu djecu učenike za RUV.
Rekla je na konferenciji da postoje dva moguća rješenja: da djeca pohađaju školu gdje njihova obitelj trenutno boravi ili da se djeca skupljaju i pohađaju škole u različitim dijelovima Reykjavíka od sljedeće srijede.
Trenutno, stanovnici Grindavika mogu se prijaviti za privremeni smještaj putem državne platforme, te će u tim privremenim smještajima moći biti do sredine siječnja.
Kakav bi bio odgovor u hitnim situacijama?
Hitni odgovor već je u tijeku, jer mjerenja prodora magme predviđaju da bi erupcija mogla doći za nekoliko dana.
Jednom kad erupcija započne, područje će se pratiti desetljećima, a hitne ekipe i stručnjaci reagirat će na rizike kad se pojave. Prema trenutačnom stanju, stanovnici Grindavika neće se moći vratiti kućama jer se prodor magme pažljivo prati duž 15 kilometara duge pukotine.
POGLEDAJTE VIDEO Nakon niza potresa na Islandu izvanredno stanje, strepi se od erupcija
