Njemačka vlada usvojila je u srijedu nacrt zakona o tzv. temeljnoj mirovini kojom bi se povećale mirovine umirovljenicima koji usprkos dugogodišnjem radnom stažu i uplaćivanju u mirovinski fond imaju niska primanja.
"Ovo je vjerojatno najveći socijalni projekt ovog izbornog razdoblja. Temeljna mirovina će Njemačku učiniti pravednijom", rekao je savezni ministar rada Hubertus Heil (Socijaldemokratska stranka Njemačke SPD) nakon sastanka kabineta u srijedu.
Za koga će financijska situacija biti bolja?
Koalicijski partner iz Kršćansko-socijalne unije (CSU) i ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer je izrazio zadovoljstvo dogovorom oko nacrta zakona o tzv. temeljnoj mirovini.
"Ne radi se o slijepom razbacivanju novca nego o solidarnoj podršci onima koji, unatoč dugogodišnjem radnom stažu, u starosti nemaju dovoljno za život", rekao je Seehofer nakon sastanka kabineta.
Temeljna mirovina spada u jedan od najvećih projekata četvrtog kabineta Angele Merkel. Radi se o mjeri koje bi poboljšala financijsku situaciju onih umirovljenika koji, unatoč dugogodišnjem radnom stažu, primaju mirovinu koja je osjetno niža od prosječnih mirovina. Uglavnom se radi o osobama s nižim kvalifikacijama ili osobama koje su radile skraćeno radno vrijeme pa su tako i uplate u mirovinski fond bile niže od osiguranika s prosječnim ili višim primanjima.
'PA ZA ŠTO SMO MI RADILI 38 GODINA? ISPADA DA SMO BUDALE': Umirovljenici ogorčeni zbog uvođenja nacionalne mirovine
Tko ima pravo na temeljnu mirovinu u Njemačkoj?
Pravo na temeljnu mirovinu bi imali samo oni umirovljenici koji su u mirovinski fond uplaćivali najmanje 33 godine. Oko temeljne mirovine stranke vladajuće koalicije su se sporile od početka izbornog razdoblja. Sporno je bilo pitanje utvrđivanja imovine, čime je demokršćanska Unija htjela spriječiti da dodatak na mirovinu primaju i oni umirovljenici koji, primjerice, raspolažu nekretninama u Njemačkoj ili inozemstvu.
SPD se izborio za to da se kontroliraju samo primanja, poput postojećih mirovina ili prihoda od iznajmljivanja nekretnina. Temeljna mirovina bi se financirala poreznim sredstvima, a na snagu bi trebala stupiti početkom sljedeće godine.
