Amerika se u četvrtak probuila kao nova zemlja, no istodno nije se promijenilo ništa, ističe CNN u svojoj analizi. No čak i nagorljiviji pristaše Trumpa moraju priznati kako su prvi potezi novog američkog predsjednika razotkrili koliko je, zapravo, Trumpov mandat bio slabašan.
Ispratio devet predsjednika - i to se vidi
Prije svega, tu je itekako značajna simbolika, kojom Biden jasno pokazuje koliko dobro vlada političkim teatrom, i koliki je njegov potencijal da u kratko vrijeme radikalno zaokrene zemlju. Još otkako je s 29 godina, kao jedan od namlađih zastupnika u povijesti izabran u Senat, Biden je do sada gledao devet predsjednika SAD-a, a osam godina je čak služio i kao potpredsjednik. I to se vidi; jako dobro poznaje poluge moći u Washingtonu i zato je svaki njegov korak na dan inauguracije pažljivoi planiran. Dok je Trump i samim svojim nedolaskom na inauguraciju pokušavao produbiti jaz ionako podijeljenog društva, Biden je cijelo vrijeme pozivao na zajedništvo. Misu prije inauguracije slušao je zajedno s vođama političkih rivala iz Kongresa, a na inauguraciji je bio i republikanac George W. Bush.
Da je živ, sigurno bi bio i Bush stariji, barem ako je suditi po posljednjem ispraćaju tog američkog predsjednika – posmrtni govor držali su Obama i Biden, ali ne i tadašnji predsjenik Trump kojem je obitelj jasno proučila da nije dobrodošao.
Iskusni majstor političkih gesti
U inauguracijskom govoru, Biden je također poslao jasne poruke – bilo kada je govorio o jasnoj razlici između istine i laži i obvezi „dužnosnika da se bore za istinu“, bilo kada je pozivao na zajedništvo i zacijeljivanje nacije. Iskusni majstor političkih gesti ni tu nije propustio suptilno naznačiti prioritete – kada je govorio o epidemiji, pognuo je glavu, potez inače rezerviran za odavanje počasti poginulim vojnicima.
Jednako snažna simbolična gesta bila je i njegov posjet vojnom groblju u Arlingtonu. Uz brojne životne tragedije, Biden je izgubio i sina, vojnika koji je preminuo od tumora te je sve svoje govore završavao s „Bože čuvaj naše vojnike“. Zato ne čudi da je prvi potez nakon ceremonijalnog dijela na Kapitolu bilo polaganje vijenca na grobu neznanog vojnika. I tu je ponovo poslao poruku jedinstva – osim potpredsjednice Harris, uz njega su bili i bivši predsjednici, uključujući i republikanca Busha. Posredno, moglo bi se reći da je to bila poruka i trumpovim pristašama, obzirom na to da je Trump više puta, ponekad i skandalozno, obezvrjeđivao veterane i vojsku.
Razotkrio najveću slabost Trumpa
No najveća slabost prošlog predsjednika postala je očita kada je Biden prvi puta sjeo za predsjednički stol u Ovalnom uredu. Tek onoliko koliko mu je trebalo da napiše svoje ime, Biden poništio ključne poteze trumpove administracije. I tu je, ponovo, pazio na simboliku.
Prvom izvršnom odlukom naložio je da se na svim područjima i u ustanovama koje su pod saveznom ingerencijom nosi maska, u skladu sa svojim najavama kako mu je borba protiv korone najhitnija zadaća. Drugom je propisao financijsku pomoć zdravstvenim radnicima, a trećom je poslao i jasnu poruku svijetu – vratio je SAD u Pariški klimatski sporazum. Ulijedio je niz odluka, od poništavanja trumpove zabrane putovanja iz muslimanskih zemalja, ukidanje sredstava za izgradnju zida…
Potezom pera izbrisao Trumpovo naslijeđe
Potezom pera pokazao je koliko je bilo uzaludno Trumpovo svojatanje vlasti. Bivši predsjednik nikada se nije zamarao banalnostima poput donošenja saveznih zakonskih rješenja, nego je svoju agendu pokušavao gurati izvršnim uredbama i ostalim propisima koje samostalno donosi. Dijelom zbog toga što neke od njih ne bi prošle američki parlament, no prije svega zbog vlastitog ega, kako se pokazao i osjećao kao predsjednik koji mijenja stvari. Zato je Bidenu bilo toliko jednostavno u prvim satima mandata preokrenuti dobar dio naslijeđa Trumpove vlast.
No glavno Trumpovo naslijeđe, duboku podijelu nacije, tek mora pobijediti. Sudeći prema jučerašnjem danu, na dobrom je putu.
U srijedu se u zraku osjećala lakoća jer su se politički suparnici trudili biti ljubazni jedni prema drugima, možda iz poštovanja prema Bidenovu pozivu da se okonča “negrađanski rat” moderne politike.
Republikanski senator RoyBlunt iz Missourija prisjetio se kako je bivši predsjednik BarackObama pjevao “Amazing Grace” na komemoraciji nakon masakra u Južnoj Karolini. Demokratska senatorica Amy Klobuchar iz Minnesote nazvala je Blunta svojim prijateljem. Kongresni čelnici čak su razmjenjivali šale. Nije bilo hodanja po jajima ili ulizivanja pred vrhovnim zapovjednikom koje je bilo neophodno zbog Trumpove krhke javne osobe. Njegovo uklanjanje iz Washingtona, barem na nekoliko sati, kao da je promijenilo karakter grada.
Bidenovi prvi potezi sugeriraju da će se predsjednik naciji obraćati mirnim i dobro odmjerenim govorima, a ne bijesnim objavama na Twitteru i nepovezanim monolozima.
Traži odgovornost, a ne poslušnost
Tu smirenost, ali i poziv na odgovornost pokazuje i prva tiskovna konferencija Bijele kuće.
Navečer je Bidenova nova tajnica za medije Jen Psaki održala konferenciju za novinare koja je predstavljala raskid s nedavnom tradicijom jer nije bila usmjerena samo na trijumfalna obraćanja medijima koje predsjednik favorizira. Biden je zaprijetio otkazom svima koji se prema suradnicima budu odnosili s nepoštovanjem, što je kodeks koji bi njegov prethodnik brzo prekršio. Istaknuo je i kako od svojih suradnika traži da slijede vlastiti moralni kodeks, a ne samo naredbe, jasno dajući do znanja da od njih traži odgovornost, a ne slijepu poslušnost. Za Trumpa se to baš i ne bi moglo reći.
U osnovi, Bidenovo je ponašanje u srijedu, često izražavajući priznanje svojim podređenima i nagovarajući američki narod da živi u skladu s temeljnim vrijednostima nacije, demonstriralo duboko poštovanje prema instituciji predsjednika te spremnost da se u mandatu ne bavi samo sobom.
