U Bonnu je u ponedjeljak ujutro otvorena 23. svjetska klimatska konferencija (COP23) na kojoj će do 17. studenog više od 25.000 sudionika pokušati naći mehanizme za ostvarenje ciljeva iz Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015.
Zbog globalnog zagrijavanja koje svojim djelovanjem uzrokuje čovjek ispuštajući u atmosferu visoke razine plinova s učinkom staklenika, temperature u 2017., bit će malo niže od rekordnih u 2016. i otprilike na razini onih iz 2015., rekla je u ponedjeljak Svjetska meteorološka organizacija (WMO).
"Svjedočili smo neočekivanim vremenskim prilikama", rekao je Petteri Talaas, glavni tajnik WMO-a koji djeluje u sklopu UN-a. Podsjetio je na krajnosti koje su se zbile u 2017., uragani na Atlantiku i Karibima, monsunske poplave u Aziji i suša u Istočnoj Africi.
Temperature su nešto niže u odnosu na lanjske zbog toga što je oslabio El Nino, prirodna pojava koja je u 2016. oslobodila izvanredno vrući val na Pacifiku. Ekstremne temperature i ekstremni vremenski uvjeti alarm su koji poziva na akciju, istaknula je država Fidži. Ta pacifička država, pod čijim se predsjedanjem održava COP23, iako ne i na njezinu teritoriju zbog logističkih razloga, jedna je od najugroženijih zbog zatopljenja i s njime povezanog rasta razine mora.
"Ovo je naš trenutak istine", rekao je premijer Fidžija Frank Bainimarama, predsjedajući razgovorima u Bonnu i dodao "Zbijmo redove sa svim drugim nacijama i krenimo naprijed".
"Milijuni ljudi u svijetu patili su i nastavljaju patiti zbog ekstremnih vremenskih događaja", rekla je Patricia Espinosa, predsjednica UN-ova odbora o klimi te istaknula "poruka ne može biti jasnija. Moramo djelovati sada, odmah".
Američki predsjednik Donald Trump, koji ne vjeruje u znanstvene tvrdnje da je čovjek odgovoran za visoke koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi, najavio je u lipnju da će se Sjedinjene Države povući iz Pariškog sporazuma o klimi i promicati korištenje fosilnih goriva, a ne obnovljivih izvora energije.
Nitko nije spomenuo Trumpovo ime na svečanosti otvorenja uz tradicionalnu svečanost Fidžija, a uključila je i dječju povorku s velikim lutkama kita, meduze i polarnog medvjeda koji pozivaju na akciju.
Pariškim sporazumom 195 zemalja obvezalo se 2015. ograničiti globalno zagrijavanje na manje od dva stupnja Celzijeva u usporedbi s predindustrijskim razvojem. Sporazum su potpisali šefovi država ili vlada, a do sada ga je ratificiralo više od 130 zemalja, među kojima je i Hrvatska.
Mnogi znanstvenici upozoravaju da zacrtani cilj neće biti ispunjen jer vlade nisu poduzele dovoljno da ga postignu. UN je upozorio da se svijet kreće prema scenariju u kojem će do 2100. godine temperatura narasti za tri stupnja Celzijevih.
