Moresnet (1816. - 1920.)
Nakon pada Napoleona 1815. godine, u Europi su se prekrajale granice. Mala površina između današnje Njemačke i Belgije bila je državica Neutralni Moresnet, koja je po uređenju bio kondominij a što je značilo da su dvije zemlje imale zajedničku upravu. Tadašnja Pruska i Belgija na taj teritorij polagale su pravo i dijelile zaradu od tada vrlo profitabilnog rudnika cinka koji se nalazio u državici.
Taj maleni teritorij bio je zajednički do 1830. kada je Belgija proglasila neovisnost i kada joj je pripao. Potom je tijekom Prvog svjetskog rata kratko bio pod Njemačkom, da bi ga konačno 1920. aneksirala Belgija. Nekadašnji Neutralni Moresnet bilo je smješten na području na kojem se danas nalazi belgijski grad Kelmis.
Republika Salò (1943.-1945.)
Republika Salò bila je poznata kao Talijanska Socijalna Republika, a zapravo je bila satelit država nacističke Njemačke koju je vodio Benito Mussolini. Njena moć uvelike je ovisila o njemačkoj vojsci, a još se zvala i Salska Republika jer je Mussolini, tadašnji ministar vanjskih poslova stolovao u Salu, malom gradiću kod jezera Garda istočno do Milana.
Prestala je postojati 25. travnja 1945., na datum koji se danas slavi kao Dan oslobođenja Italije, a tada je obilježen kao dan svrgavanja Mussolinija i protjerivanja i zadnjeg nacističkog vojnika iz zemlje.
Tibet (1912. - 1951.)
Tibet je kao zemlja postojao tisućama godina, ali službeno je nezavisnost stekao 1912. Državom su vladale duhovne vođe dalaj lame. Nezavisnost je kratko trajala – do 1951., kada je Tibet okupirala vojska komunističke Kine. Neko vrijeme pružali su otpor, međutim 1959. godine Kina je uspjela izvršiti aneksiju i pretvoriti ga u svoj teritorij.
Tibet se ni pod Kinom nije presto boriti za svoju neovisnost sve do danas.
Ujedinjena Arapska Republika (1958.- 1971.)
Ujedinjena Arapska Republika bila je država svojevrsni eksperiment, vrlo krtaka je trajala. Naime, egipatski predsjednik Gamel Abdel Nasser radio je na ideji ujedinjenja Egipta sa susjednom Sirijom, u arapski savez koji se trebao suprotstaviti vječnom neprijatelju Izraelu.
Tako je stvorena UAR koja je od samog početka bila osuđena na propast, a krah je doživjela tijekom kratkog rata s Izraelom 1967. godine, a nakon smrti Nasera 1970. u potpunosti se raspala. Formalno je do raspada došlo 1971., nakon čega su Egipat i Sirija opet postale samostalne države.
Sikim (1642. - 1975.)
Sikim je bila mala monarhija na Himalajima, smještena između Indije i Tibeta, 1975. godine pripojena je Indiji. Prije nego li je pripojena toj zemlji, Sikim je tijekom povijesti bila dio Puta svile.
Cejlon (1505. - 1972.)
Otočna država u južnoj Aziji, danas poznata kao Ši Lanka, nekada se zvala Cejlon. Do sedmog stoljeća Cejlon je bio važan u arapskom svijetu, a onda su došli Europljani. Država je dugo vremena bila pod Portugalom, Njemačkom i na kraju Velikom Britanijom od 1815. do 1948., kada su konačno izborili nezavisnost. 1972. godine Cejlon je promijenio ime u Širi Lanka.
Čehoslovačka (1918.-1993.)
Ćehoslovačka je školski primjer države koja je nastala i raspala se – dogovorom
Čekoslovačka je nastala nakon nestanka Austro-ugarske monarhije 1918. godine, a raspala se mirnim putem 1993. na dvije države Češku i Slovačku. Bila je jedna od prosperitetnih europskih država, uspjela je održati demokraciju sve do Drugog svjetskog rata, kada ju je okupirala Njemačka.
Kasnije je bila pod okupacijom SSSR-a, sve do raspada zemlje. Godine 1993. istočni dio postao je nezavisna država Slovačka, dok je zapadni dio je opet postao Češka. S obzirom da Česi i Slovaci imaju različitu povijest, kulturu i vrijednosti raspad je, smatraju mnogi, bio neizbježan. Ali je postignut "gospodski".
Istočna Njemačka (1949. - 1990.)
Zid koji je razdvajao Berlin, ali i Istočnu i Zapadnu Njemačku podignut je nakon Drugog svjetskog rata. Kako je to zamislila istočnonjemačka vlast, trebao je spriječiti bijeg stanovnika iz socijalističke Istočne u Zapadnu Njemačku.
Berlinski zid srušen je u studenom 1989. Najprije su ga počeli rušili građani, a potom je vojska uklonila jedan dio. Državljani istočnog dijela, koji su živjeli pod okriljem Sovjetskog Saveza, odmah su mogli prelaziti u zapadni dio grada. Nešto kasnije je moglo se iz zapadnog u istočni dio grada. Ponovno ujedinjenje Njemačke dogodilo se u listopadu 1990. godine.
Jugoslavija (1918.- 1992.)
Slično kao i Čehoslovačka, i Jugoslavija je nastala raspadom Austro-ugarskog carstva, nakon Prvog svjetskog rata. Nastala je ujedinjenjem Srba, Hrvata, Slovenaca i naroda drugih etničkih skupina odnosno teritorija, Mađarske, Rumunjske i manjim dijelom Austrije i Italije u Kraljevinu SHS, koja je kao takva postojala do Drugog svjetskog rata.
Nakon rata Jugoslavija je uspjela izbjeći Sovjetsku okupaciju, a na čelo socijalističke države došao je Josip Broz Tito. Doživotni predsjednik SFRJ umro je 1980., a još i danas vode žestoke polemike je li on bio diktator ili antifašist. Jugoslavija je iza njega poživjala još desetak godina, a onda se 1992. raspala te je podjeljena na Hrvatsku, BiH, Sloveniju, Srbiju, Makedoniju i Crne Goru.
Nakon raspada uslijedili su krvavi ratovi na prostoru Hrvatske i BiH.
