Ministar zdravstva Vili Beroš najavio je u ponedjeljak da će Hrvatska osigurati zdravstvenu skrb ukrajinskim izbjeglim građanima i pružili svu potrebnu medicinsku pomoć ranjenicima, ako se pokaže potreba za takvim vidom zbrinjavanja.
Hrvatska je već pomagala u liječenju ranjenika iz Ukrajine 2014. za vrijeme aneksije Krima. Tada smo ponudili pomoć u zbrinjavanju ukupno 10 ranjenika, a na liječenju u KB-u Dubrava boravilo je njih osmero, uglavnom ranjenici s prostrijelnim ranama ruku i nogu, koji su u Hrvatsku došli u završnoj fazi kada je trebalo završiti liječenje i provesti rehabilitaciju, podsjetio je ministar.
O načinu zbrinjavanja ranjenika dogovarat će se na europskoj razini, a Hrvatska je voljna sudjelovati jer hrvatski liječnici imaju veliko kirurško iskustvo u zbrinjavanju takvih bolesnika, kazao je Beroš Hini dodavši kako je o tome razgovarao i s ukrajinskim veleposlanikom u Hrvatskoj.
Beroš smatra kako bi bilo funkcionalnije da se za liječenje ranjenika osnuje zdravstveni centar u blizini ukrajinske granice, primjerice u Poljskoj, a da medicinsko osoblje, pa i naši liječnici, participiraju u liječenju u tom centru. Što se tiče zdravstvene skrbi za ukrajinsko izbjeglo stanovništvo koje dolazi našu zemlju, ona će biti osigurana svima od mjesta ulaska u Hrvatsku do mjesta gdje će trajnije boraviti.
Zdravstvena trijaža na mjestima ulaska u Hrvatsku
Stoga je uz Vladinu međuresornu radnu skupinu za prihvat izbjeglica osnovana ekspertna radna skupinu na razini Ministarstva zdravstva radi pružanja specifične zdravstvene zaštite tim ljudima.
Beroš kaže kako je na mjestima ulaska u Hrvatsku organizirana zdravstvena trijaža putem timova hitne medicinske pomoći. U to su uključeni županijski zavodi za hitnu medicinu i zavodi za javno zdravstvo, s obzirom da covid kriza još uvijek nije završila i da treba provesti testiranja među izbjeglim građanima, te evidentirati njihov cjepni status i preboljenje da bi se znalo kako postupati dalje.
Izbjegli Ukrajinci pri ulasku ispunjavaju upitnik Hrvatskog Crvenog križa, pri čemu odgovaraju i na pitanja o preboljenju i cijepljenju protiv covida te kroničnim bolestima, kako bi im se osigurala sva potrebna skrb.
"Neki od izbjeglih građana imat će potrebu za bolničkom skrbi, u što će biti uključeni bolnički koordinatori za covid. Jučer su nam javili da je jedna žena u visokom stupnju trudnoće tako da će se ona sigurno za kratko vrijeme trebati poroditi u bolnici", ističe Beroš.
Izbjeglice će trajnije ostati?
Od početka krize u Ukrajini do ponedjeljka ujutro u Hrvatsku su ušle 202 izbjeglice, uključujući 50 od jučer, a očekuje se da će za razliku od ranije izbjegličke krize trajnije ostati u Hrvatskoj. Koordinator poslova civilne zaštite u Ravnateljstvu civilne zaštite Darko Majstorović rekao je da se od 202 osobe trenutno njih osam nalazi u zagrebačkom motelu Plitvice.
Praksa zasad pokazuje da većina pridošlih ima osigurani privremeni smještaj, a neki imaju svoje privatne nekretnine pa institucije nemaju pritisak na smještajne kapacitete. Hotel Plitvice jedan je od tri prihvatna centra za izbjeglice otvorena u Hrvatskoj, u kojima se evidentiraju osobe ali i pruža sva potrebna podrška.
Majstorović je rekao da se za razliku od prethodne krize sada očekuje da će građani koji dođu Hrvatsku ostati trajnije. Jučer je ministar Davor Božinović bio na konferenciji ministara unutarnjih poslova EU gdje je donesen mehanizam radi trajnijeg smještaja građana Ukrajine do tri godine. "Znači da se očekuje da će se njima osigurati zdravstvena i socijalna skrb, školstvo i sve potrepštine za nekakav normalan život koliko za njih to može biti normalno", kazao je. Po njegovim riječima vrlo brzo se očekuje formiranje međuresorne skupine u kojoj će biti uključen veliki broj ministarstva kojoj će Ravnateljstvo civilne zaštite biti potpora.
Za smještajne kapacitete rekao je da su ih jedinice lokalne samouprave već pripremile i sasvim su dovoljni za prihvat velikog broja izbjeglica te da će osigurati kapacitete koliko bude trebalo. Voditelj zagrebačkog odjela Crvenog križa za djelovanja u kriznim situacijama Ante Mlinarić rekao je da je prošla noć u Motelu Plitvice prošla vrlo mirno jer nisu imali dotok novih izbjeglica.
Pridošlim izbjeglicama na raspolaganju 24-satna psihosocijalna pomoć
Izbjeglicama je u prihvatnim centrima na raspolaganju psihosocijalna, zdravstvena i humanitarna pomoć, kaže Mlinarić. Ističe da su djeca kao i njihove majke pod velikim stresom pa profesionalni timovi daju sve od sebe kako bi što bolje prebrodili krizu u kojoj se nalaze. "Oni su iscrpljeni od puta, za njih je to sve jako emotivno, dolaze umorni, podrška i razgovori jako su im bitni", rekao je.
Osim toga, dodao je, nudimo im sve potrebne stvari, od higijene do odjeće. Zasad smo dobro popunjeni s humanitarnom pomoći i imamo dovoljno zaliha. "Što se tiče same hrane, na stolu je tradicionalna hrvatska prehrana, ništa specijalno a ljudima iz Ukrajine to odgovara jer kažu da smo dosta sličan narod tako da su jako zahvalni", kazao je.
No, prilikom dolaska u hotel upitnikom se provjerava imaju li zdravstvene tegobe kako bi im prilagodili posebnu prehranu, posebice ranjivim skupinama poput starijih osoba i djece. Među pridošlima u taj motel, dodao je prevladavaju žene s djecom. Objasnio je da je u Ukrajini uvedeno pravilo prema kojem muškarci od 18 do 65 godina ne smiju napustiti zemlju.
Put prema Dalmaciji ili zapadnoj Europi
Motel Plitvice je, kaže, tranzitno mjesto u kojem ljudi prenoće noć, dvije te potom nastavljaju put dalje prema Dalmaciji ili prema zemljama zapadne Europe. Za pomoć u radu s izbjeglicama danonoćno se prijavljuju brojni volonteri i prevoditelji, napomenuo je Mlinarić.
Za grad Zagreb rekao je da imaju dovoljno prevoditelja ali je dodao da se u ostalim dijelovima Hrvatske mogu slobodno javiti osobe koje govore ukrajinski radi eventualne pomoći oko prijevoda.
Što se tiče volontera, zasad za njima nema potrebe jer ih pokrivaju profesionalne snage. No, Mlinarić kaže kako to ne znači da se to neće promijeniti, a u slučaju takvog ishoda raspisat će javni apel.
Mlinarić je pozvao pridošle Ukrajince koji se nalaze u privatnim smještajima da se jave u najbliža društva Crvenog križa kako bi se mogli popisati i zatražiti potrebnu humanitarnu pomoć.
Napomenuo je da HCK kroz službu traženja komunicira i razmjenjuje podatke s nacionalnim društvima te eventualno rješavaju slučajeve spajanja ljudi ako netko traži svoju obitelj.
Potrebno je da se naspavaju
Psihologinja Hrvatskog crvenog križa Marija Juzbašić kaže da izbjeglice nakon napornog putovanja dolaze umorne pa je za prvu ruku potrebno da se naspavaju ali i da budu u kontaktu s članovima svojih obitelji u Ukrajini.
Trenutno je, kaže, teško predvidjeti kako će i koliko će ljudi dolaziti tijekom ovih dana, ali je poručila da su njihovi timovi za psihosocijalnu podršku na raspolaganju, ne samo u Zagrebu nego u cijeloj Hrvatskoj, bilo odmah netom nakon dolaska ili kasnije.
Svakoj pristigloj obitelji ponude razgovor da bi vidjeli kako se nose s trenutnom situacijom i putovanjem, a ponude im usluge službe traženja ako su izgubili kontakt s članovima obitelji.
"Nudimo im razgovor i podršku, socijalne aktivnosti za djecu da vidimo kako su jer ona ipak trebaju ostati djeca i u ovoj situaciji koja je jako teška i za njih", zaključila je psihologinja.
Dugi redovi Ukrajinaca na granicama
Poljska u ponedjeljak pokušava olakšati ulazak u Europsku uniju za otprilike četvrt milijuna Ukrajinaca koji čekaju na europskim graničnim prijelazima na velikim hladnoćama nakon što su pobjegli od ruske invazije na njihovu zemlju. Pošto je muškarcima između 18 i 60 godina zabranjeno napustiti Ukrajinu, skupine s većinom ženama i djecom stigle su pred granice u istočnoj Poljskoj, Slovačkoj, Mađarskoj te u sjevernoj i sjeveroistočnoj Rumunjskoj.
Za prelazak granice čeka se od nekoliko sati na malim prijelazima do više od jednog dana na prometnijim prijelazima kao što je Medyka u Poljskoj s kolonama dugih desetke kilometara. "Redovi su ogromni", rekao je šef kabineta poljskog premijera Michal Dworczyk. Dodao je da granična policija pušta ljude bez dokumenata i da vlada razgovara s ukrajinskim kolegama o pojednostavljenju procedura. "Ako računamo funkcionalne granične prijelaze, na granicama je sigurno više od četvrt milijuna ljudi", rekao je.
Američko veleposlanstvo u Kijevu objavilo je na Twitteru da su ukrajinski graničari odustali od provjera žena i djece kako bi se skratilo vrijeme čekanja jer je počeo padati snijeg. Više od 300.000 ljudi ušlo je u Europsku uniju od početka ruske invazije prošli tjedan, a dužnosnici se pripremaju za dolazak još ljudi. Invazija je pokrenula egzodus, a dužnosnici EU-a upozorili su da bi moglo biti raseljeno sedam milijuna ljudi. Unija također planira zajamčiti Ukrajincima koji bježe od rata da ostvare pravo na boravak i rad u bloku 27 zemalja do tri godine.
'Pješačila sam 50 kilometara'
Dok su dužnosnici tražili načine da odčepe uska grla, Ukrajinci koji žive u Europskoj uniji nestrpljivo su čekali na granicama kako bi pozdravili članove odbjegle obitelji. "Čekali smo ovdje tri dana, a oni su putovali više od četiri dana", rekla je Veronika Sahlikova Kufelt. Doputovala je iz Njemačke kako bi se sastala sa svojim nećakinjama i bakom na prijelazu Ubla u Slovačkoj.
Poljska, čija je ukrajinska zajednica s otprilike milijun ljudi najveća u regiji, primila je puno ljudi koji su pobjegli iz Ukrajine. Poljske granične vlasti objavile su da je preko 281.000 ljudi ušlo u Poljsku od 24. veljače. Gotovo 100.000 ih je ušlo u nedjelju i najmanje 28.000 će ih stići u ponedjeljak.
Na Medyki, najprometnijem poljskom graničnom prijelazu, dužnosnici su ljude ukrcali u turističke autobuse prije nego što su ih prevezli u prihvatni centar u obližnjem gradu Przemysl gdje su ih dočekali prijatelji, rodbina i volonteri.
Ogrnuli su se dekama i okupili oko vatre dok su po snježnom i hladnom vremenu čekali da napuste prihvatni centar. "Išla sam vlakom iz Kijeva za Lavov pa do točke gdje nas je taksi ostavio", rekla je jedna Ukrajinka. "Pješačila sam zadnjih 50 kilometara."
Gradonačelnik Przemysla Wojciech Bakun pozvao je ljude da prestanu donositi donacije jer su gradska skladišta puna i da ne dolaze automobilima po ljude jer nema parkinga. Diljem središnje Europe vlasti su postavile improvizirane prihvatne centre u šatorima u kojima ljudi mogu dobiti medicinsku pomoć i podnijeti zahtjeve za azil. Na granicama su tisuće volontera s hranom, dekama i odjećom. Nude i usluge prijevoza i skloništa.
Situaciju s ratom u Ukrajini možete pratiti uživo OVDJE.
