Italija je u subotu naglasila kako "arogantna" Francuska riskira da postane njezin "neprijatelj broj jedan" oko pitanja migracija, dan prije no što će europski čelnici u Bruxellesu održati na brzinu dogovoreni susret na tu temu.
U odgovoru na izjave francuskog predsjednika Emmanuela Macrona koji je rekao da su se migracije prema Europi smanjile u odnosu na prije nekoliko godina, potpredsjednik talijanske vlade i čelnik Pokreta pet zvijezda Luigi Di Maio ustvrdio je da te riječi pokazuju da je francuski čelnik izgubio doticaj sa stvarnošću.
"Italija se zapravo nosi s migrantskim izvanrednim stanjem i to dijelom jer Francuska vraća ljude na granici. Macron riskira učiniti Italiju svojim neprijateljem broj jedan oko te situacije", napisao je Di Maio na svojoj Facebook stranici.
Macron je rekao kako je europska suradnja postigla da se broj migranata koji stižu u Europu smanji za 80 posto te da problemi proizlaze iz "sekundarnih" kretanja migranata unutar EU-a.
"Stvarnost je da Europa ne doživljava migrantsku krizu one jakosti kojoj smo svjedočili 2015.", istaknuo je francuski predsjednik.
"Država poput Italije nije pod jednakim migrantskim pritiskom kao prošle godine... Kriza kojoj danas svjedočimo u Europi je politička", dodao je.
No Matteo Salvini, talijanski ministar unutarnjih poslova i čelnik vladajuće Lige, objavio je da je u Italiju u posljednje četiri godine morskim putem stiglo 650 tisuća ljudi, da je zabilježeno 430 tisuća zatraženih azila te da je ta zemlja bila domaćin 170 tisuća "navodnih izbjeglica", što je koštalo više od 5 milijardi eura.
"Ako za arogantnog predsjednika Macrona to nije problem, pozivamo ga da prestane vrijeđati i umjesto toga pokaže konkretnu darežljivost otvarajući mnoge francuske luke i da pusti djecu, muškarce i žene preko Ventimiglije", priopćio je Salvini, upućujući na sjeverozapadni talijanski grad na granici s Francuskom.
Macron je u subotu, nakon susreta s novim španjolskim premijerom Pedrom Sanchezom, rekao i da je sklon uvođenju financijskih sankcija onim članicama Europske unije koje odbijaju migrante s odobrenim azilom.
"Ne mogu postojati države koje masivno profitiraju od solidarnosti Europske unije, a onda masovno izražavaju svoju nacionalnu sebičnost kad dolazi do pitanja migranata", dodao je francuski čelnik, očito govoreći o Mađarskoj, Poljskoj i Češkoj, države koje se protive ideji EU-a o razmještaju tražitelja azila.
Užarena rasprava
Sudbina spasilačkog borda Aquarius na kojemu je bilo više od 600 migranata pokrenula je žestoku raspravu oko odgovornosti pojedinih članica EU-a.
Italija pod novom vladom i Malta su odbile primiti taj brod koji je nekoliko dana proveo na pučini prije no što mu je nova španjolska socijalistička vlada ponudila pristanište u Valenciji.
U subotu su Rim i Valetta odbili još jedan brod, MV Lifeline, koji sada čeka na Mediteranu. U petak i subotu je to more pokušalo prijeći na stotine migranata.
Španjolske vlasti objavile su da su ih spasile gotovo 600, dok su pripadnici obalne straže pored Libije izvadile tijela petoro migranata i 210 preživjelih.
Teretni brod Alexander Maersk je u petak južno od Italije pokupio 113 migranata, otkrio je vlasnik tog broda koji se nalazi južno od Sicilije i čeka daljnje upute od vlasti.
