Posmrtni ostaci 19 žrtava genocida počinjenog 1995. nad Bošnjacima Srebrenice ispraćeni su u petak iz mrtvačnice u mjestu Visoko, u središnjoj Bosni, ka memorijalnom centru u Potočarima, gdje će biti pokopani u nedjelju. U Potočarima se u nedjelju 11. srpnja obilježava 26. godišnjica genocida u Srebrenici, najvećeg ratnog zločina na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata.
Dosad identificirano više od 6900 žrtava
Kolona vozila s posmrtnim ostacima na putu ka Srebrenici prošla je kroz Sarajevo gdje se zaustavila pred zgradom Predsjedništva BiH kako bi okupljeni odali počast žrtvama među kojima su mladići Azmir Osmanović i Fikret Kiverić koji su u trenutku kada su ubijeni imali 16 odnosno 17 godina te djevojka Zilha Delić koja je u trenutku smrti imala 24 godine. Najstarija žrtva koja će biti pokopana u nedjelju je Husein Kurbašić, koji je 1995. imao 63 godine.
U srebreničkom genocidu pripadnici vojske i policije bosanskih Srba ubili su više od osam tisuća Bošnjaka a do sada su pronađena i identificirana tijela nešto više od 6900 žrtava od kojih su 6652 pokopana u krugu memorijalnog centra u Potočarima koji je podignut na mjestu gdje je tijekom rata u BiH bila baza mirovnih snaga Ujedinjenih naroda.
Crna Gora i Kosovo usvojili rezolucije o Srebrenici
Pred sjedištem bosanskohercegovačkog vrha kolonu s tijelima žrtava uz građane su dočekali član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i potpredsjednik vlade Crne Gore Dritan Abazović koji je najavio i odlazak na središnju komemoraciju u Srebrenici najavljenu za 11. srpnja.
"Dok je svijeta i vijeka odavat ćemo poštovanje i sjećat ćemo se žrtava genocida u Srebrenici", kazao je novinarima Džaferović dodajući kako to radi cijeli civilizirani svijet unatoč činjenici da svi u BiH to ne poštuju, posebice političke elite u Republici Srpskoj ali i Srbiji.
Pozdravio je činjenicu da su parlamentu Crne Gore i Kosova usvojili rezolucije o osudi genocida u Srebrenici jer će pomoći gradnji boljih međudržavnih odnosa, a pozvao je pravosudna tijela u BiH da poduzmu odlučnije korake na procesuiranju počinitelja ratnih zločina, posebice genocida u Srebrenici.
"Ne smije ostati nekažnjen nitko tko je u tome sudjelovao", kazao je Džaferović.
'Vjerujem da će i preostale zemlje regije pokazati spremnost...'
Potpredsjednik crnogorske vlade Abazović kazao je kako je ranije kako je odati počast nedužnima ljudska i civilizacijska obveza.
"U momentu kada sam postao potpredsjednik vlade, znao sam da ću doći u Potočare, kao političar ili kao građanin, svejedno", kazao je Abazović novinarima nakon službenog susreta s ministricom vanjskih poslova BiH Biserom Turković.
Ona je pak kazala kako BiH veoma cijeni činjenicu da je parlament Crne Gore nedavno usvojio rezoluciju o osudi genocida u Srebrenici što je potvrda da narod i građani te zemlje poštuju i prihvaćaju istinu i prošlost te da se na tim temeljima okreću europskoj budućnosti.
"Vjerujem da će doći vrijeme kada će i preostale zemlje regije pokazati spremnost da se na temeljima istine i pravde gradi zajednička budućnost. Sve do tada suočavat ćemo se s izazovima revizionizma, radikalizma i nacionalizma", kazala je Turković.
Dodik izbjegao susret s Dritanom Abazovićem
Abazovića su tijekom posjeta Sarajevu primili članovi Predsjedništva BiH Džaferović i Željko Komšić, a predsjedatelj Milorad Dodik taj je susret izbjegao te je zabranio svim srpskim dužnosnicima u tijelima vlasti BiH svaku komunikaciju s potpredsjednikom crnogorske vlade.
Dodik, koji uporno nastavlja nijekati srebrenički genocid, na bojkot Abazovića se odlučio nezadovoljan upravo činjenicom da je parlament Crne Gore uz potporu Abazovićeve stranke usvojio rezoluciju kojom je osudio srebrenički zločin.