Tisuće ljudi pristižu u četvrtak od ranih jutarnjih sati u Srebrenicu u istočnoj Bosni, gdje će tijekom dana biti obilježena 24. obljetnica genocida što su ga nad Bošnjacima tog područja u srpnju 1995. godine počinili pripadnici vojske i policije bosanskih Srba
Stotine automobila i autobusa preplavile su uske ceste koje vode ka ovom gradiću, u kojemu danas, prema službenim rezultatima posljednjeg popisa iz 2013., živi nešto više od 13 tisuća stanovnika, od čega je oko sedam tisuća Bošnjaka, dok je Srba oko šest tisuća. Uoči rata Srebrenica je imala čak 36 tisuća stanovnika, od kojih su 27 tisuća bili tadašnji Muslimani.
Nakon pada zaštićene zone Srebrenice 1995. prijavljen je nestanak 8.372 osobe i ta brojka stoji uklesana na mramornu ploču postavljenu u krugu memorijalnog kompleksa u Potočarima kao trajni podsjetnik na razmjere počinjenih zločina.
Tijekom dana u krugu potočarskog groblja bit će pokopani ostaci 33 žrtve, čija su tijela proteklih godina pronađena u masovnim grobnicama te naknadno identificirana usporedbom DNK uzoraka iz njihove koštane srži s onima dobivenima iz krvi preživjelih srodnika.
10.07.2019., Potocari, Bosna i Hercegovina - Tabuti s ostatcima 33 zrtve genocida izneseni iz tvornice akumulatora u musalu, gdje ce sutra biti pokopani. Photo: Armin Durgut/PIXSELL
Najstarija žrtva koja će biti pokopana na 24. obljetnicu genocida je starica Šaha Cvrk, koja je u vrijeme kada je ubijena imala 82 godine, dok je najmlađa žrtva Osman Cvrk, dječak koji je 1995. godine imao tek 16 godina.
Iz masovnih i pojedinačnih grobnica diljem BiH, ali i Srbije, do sada su ekshumirana tijela 7.119 žrtava. a njih 6.610 već je pokopano u Potočarima. Neka od ekshumiranih tijela koja još nisu pokopana na zahtjev obitelji čekaju kompletiranje skeleta, jer su pronađeni samo neki njihovi dijelovi.
Agius: Zločini u Srebrenici najmračniji dani ljudske povijesti
U ovogodišnjoj komemoraciji trebao bi sudjelovati i predsjednik Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT) Carmel Agius, koji je uoči dolaska u Srebrenicu u intervju za sarajevski "Dnevni avaz" kazao kako su za njega stravični zločini koji su se dogodili prije 24 godine neki od najmračnijih dana u ljudskoj povijesti.
"To je najgore zvjerstvo koje se dogodilo na europskom tlu od Drugog svjetskog rata. Genocid u Srebrenici karakterizirali su neopisiva brutalnost, surovost i zlo", kazao je Agius.
Poručio je onima koji niječu genocid kako je njihovo ponašanje zapravo završna faza genocida.
Agius smatra kako Srebrenica mora u ostatku svijeta ostati potresnim podsjetnikom na bol i patnju koje oni koji vode druge u ime nasilnih, zlih i destruktivnih ideologija mogu nanijeti nevinima i ranjivima u društvu.
"Srebrenica mora biti podsjetnik da se borba protiv takvih ideologija, a za mir, stabilnost i vladavinu prava širom svijeta, nažalost, nikada ne završava", kazao je Agius podsjećajući koliko je bilo važno suditi počiniteljima i učiniti dostupnima javnosti sve dokaze o karakteru i razmjerama počinjenih zločina.
Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i MICT koji ga je naslijedio do sada su osudili 15 osoba koje su smatrali najodgovornijima za zločine u Srebrenici 1995., a među njima su i bivši politički i vojni lider bosanskih Srba Radovan Karadžić i Ratko Mladić, koji su osuđeni na doživotni zatvor.
