Znanstvenici se od početka ekspanzije epidemije koronavirusa bave njegovim uzrocima, načinom razmnožavanja, prijenosa i unosa u organizam. Jedna od prvotnih teorija o njegovoj pojavi kod čovjeka bila je izloženost zaraženom šišmišjem i zmijskom mesu. Troje kineskih znanstvenika iz Laboratorija za posebne patogene, Kineske akademije znanosti iz Wuhana, u svome je znanstvenom radu potvrdilo tu teoriju.
Istraživači su analizirali uzorke sedmero pacijenata oboljelih od teške upale pluća, od kojih je šestero radnika s tržnice u Wuhanu, gdje su i prijavljeni prvi slučajevi bolesti. Nizovi genoma koji određuju DNK virusa su kod petero pacijenata bili 99,9 posto jednaki, a slijed virusa se na razini cijelog genoma podudara 96-postotnom točnošću s koronavirusom kod šišmiša. Uz to, DNK novootkrivenog koronavirusa dijeli 79,5 posto genoma sa SARS-om.
Pronađena antitijela za neutralizaciju virusa
Usprkos tim zapažanjima, kineski su znanstvenici u časopisu Nature, gdje je njihov rad i objavljen, upozorili kako životinjski uzrok virusa još nije potvrđen. No, utvrdili su da novi virus, nazvan 2019-nCoV, ulazi u tijelo na jednak način kao i SARS.
Osim toga, znanstvenici su otkrili da antitijela izolirana od zaraženih pacijenata potencijalno mogu neutralizirati virus. Prema njihovu istraživanju, konjsko antitijelo koje je ranije identificirano kao neutralizator SARS-a, također može neutralizirati i koronavirus. No, još nije dokazano reagiraju li na novi virus antitijela onih koji su preboljeli SARS.
Još jedno istraživanje potvrdilo korelaciju šišmiša i virusa
Ranije je zdravstveno istraživanje, provedeno na jednom radniku s tržnice, primljenom u bolnicu još 26. prosinca, također potvrdilo moguću vezu virusa i šišmiša. Naime, autori su sekvencirali genom iz tekućine uzete iz pacijentovih pluća te pronašli virus koji ima 89,1 posto sličnosti sa SARS-om kod šišmiša. No, sami autori tog istraživanja su napomenuli kako analizom uzoraka jednog pacijenta ne mogu zaključiti da su šišmiši uzrok epidemije.
Moguće je razlikovati koronavirus od ostalih
Njihov kolega s Instituta za virusologiju, Zheng Li, sa svojim je timom razvio test kojim se koronavirus može razlikovati od sličnih virusa kod ljudi. Otkriveno je da, iako je virus pronađen u početnim oralnim brisovima, brisovi uzeti desetak dana kasnije nisu bili pozitivni na virus, što upućuje da se virus najvjerojatnije širi dišnim putevima. Znanstvenici ne isključuju i druge mogućnosti širenja, ali napominju kako je potrebno provesti još istraživanja.
