Infekcije otporne na antibiotike do 2050. godine bi mogle imati poražavajuće posljedice na svjetsku ekonomiju, upozorila je Svjetska banka.
Istraživanje upućuje na to da bi otpornost infekcija mogla povećati broj siromašnih u svijetu te pogoditi upravo najsiromašnije zemlje.
"Priroda i širina ove ekonomske prijetnje mogla bi poništiti pozitivan gospodarski razvoj i udaljiti nas od ciljeva čiji je cilj iskorijeniti siromaštvo i povećati blagostanje", rekao je predsjednik Svjetske banke Jim Yong Kim.
"Najsiromašnije nacije nemaju sredstava kojima bi se suočile s ovim problemom, zbog čega moramo djelovati što brže kako bismo izbjegli potencijalnu krizu", dodao je.
U slučaju najgoreg scenarija, otpornost mikroba na antibiotike i ostale lijekove, mogla bi utjecati na pad BDP-a za više od pet posto u zemljama s niskim prihodima. Do 2050. godine bi se broj osoba u siromaštvu tako poveća na 28 milijuna.
Iz Svjetske banke ističu kako nećemo imati mogućnost za srednjoročni oporavak jer će skup utjecaj otpornosti bakterija na neke načine liječenja i dalje biti prisutan.
Troškovi svjetskog zdravstva mogli bi se povećati s 300 milijarda na tisuću milijarda do 2050. godine, ovisno o neučinkovitosti antibiotika.
Stoga bi otpornost bakterija na antibiotike mogla prouzročiti godišnje smanjenje mesa zbog smanjenja uzgoja stoke, dodaje Svjetska banka.
Svjetska zdravstvena tijela neprestano upozoravaju na problem zloupotrebe antibiotika te tvrde da ćemo se, ako se antibiotici nastave koristiti dosadašnjim ritmom, vratiti u "srednjovjekovnu medicinu".
