Brutalni građanski ratovi u Siriji i Jemenu, uz jačanje rivalstva između SAD-a, Rusije i Kine, znatno su pojačali svjetsku trgovinu oružjem. Stoga ne iznenađuje da se radi o rastućoj globalnoj industriji, s ukupnom međunarodnom vrijednosti od oko 100 milijardi dolara godišnje, izjavio je Pieter Wezeman, viši znanstvenik u Stockholmskom međunarodnom institutu za mirovna istraživanja (Sipri), za BBC.
Amerikanci i Rusi
Najnovije brojke pokazuju da su velike prodaje oružja u pet godina do 2017. za 10% više od onih u razdoblju 2008.-2012. A upravo su Sjedinjene Države te koje vode kao izvoznik oružja broj jedan, dodaje Sipri.
Procjenjuje se kako na SAD odlazi 34% svih globalnih prodaja oružja, dok je prije pet godina taj postotak bio 30, te je sad najveći još od kraja 90-tih. "SAD oružjem opskrbljuju raznolike mušterije, a postoji velik broj država spremnih da kupe oružje od SAD-a", kaže Wezeman.
Amerika izvozi za 58% više oružja od Rusije, koja je drugi najveći izvoznik. I dok je američki izvoz oružja rastao za 25% u razdoblju 2013.-2017. u odnosu na 2008.-2012., ruski je izvoz u istome razdoblju pao za 7.1%. Među najboljim američkim kupcima su bliskoistočne države, predvođene Saudijskom Arabijom, te na to područje odlazi gotovo polovica cjelokupnog izvoza u posljednjem petogodišnjem periodu.
Jemenski građanski rat
Uvoz oružja na Bliski istok udvostručio se tijekom prošlih 10 godina, zbog širenja sukoba na tome području, što se najviše odnosi na građanske ratove u Siriji i Jemenu, koji je UN prozvao najvećom humanitarnom katastrofom koju je prouzrokovao čovjek. Nakon što je jemenski građanski rat počeo 2015. godine, Saudijska Arabija i osam drugih arapskih zemalja izvodile su zračne napade u obranu snaga lojalnih predsjedniku Abdrabuhu Mansuru Hadiju, koje se bore protiv Hutu pobunjenika koje pak navodno podržava Iran.
UN je objavio da je do prošlog studenog ubijeno najmanje 5.295 civila, dok ih je najmanje 8.873 ranjeno, iako su prave brojke zacijelo znatno više. Sukob u Jemenu iznio je na vidjelo i neke etičke probleme međunarodne trgovine oružja, jer su Saudijska Arabija i njeni saveznici u toj zemlji koristili najmodernije zapadne oružane sustave.
"Saudijska Arabija, Egipat i Ujedinjeni Arapski Emirati ionaku su glavni uvoznici oružja", rekao je Wezeman. "Glavna je razlika da sada koriste ta oružja, i to u Jemenu." UN kaže kako su zračni napadi koalicije pod saudijskim vodstvom vodeći uzrok smrti i ranjavanja djece, kao i civila općenito. U međuvremenu, pobunjenici su topništvom gađali cijele gradove, kao što su Taizz i Aden, te ubijali civile, a uz to su i projektilima gađali Saudijsku Arabiju. "Postoji ozbiljan rizik da prodaja oružja doprinosi kršenju ljudskih prava", kaže Oliver Feeley-Sprague, stručnjak za trgovinu oružjem iz Amnesty Internationala. "Sve su strane počinile očita kršenja. No općenito uzevši, što je više oružja prisutno, to je veći rizik da će se koristiti." Neke su zemlje ipak odlučile djelovati. Tako su između ostalih Norveška, Nizozemska, Švedska i Njemačka nedavno ograničile prodaju oružja u to područje.
A malnourished Yemeni child awaits treatment at a hospital in the Yemeni port city of Hodeidah, on May 7, 2018. The war between Saudi-backed pro-government forces and Iran-backed Huthi rebels in Yemen has pushed Yemen, the Arab world's poorest country, to the brink of famine. / AFP PHOTO / ABDO HYDER
Rast Kine
U Kini, njen je gospodarski rast popraćen rastom obrambenog proračuna te rastućoj važnosti ove države kao globalnog snabdjevača oružjem. Radi se o trenutno petom svjetskom prodavaču oružja, te se sada nalazi još uvijek iza SAD-a, Rusije, Francuske i Njemačke, ali je pretekla Ujedinjeno Kraljevstvo. Kineski izvoz oružja porastao je za 38% u razdoblju 2013.-2017 u odnosu na ranije razdoblje od 2008. do 2012., i ova država sada ima drugi najveći obrambeni proračun, vrijedan 150 milijardi dolara, dok su na prvom mjestu još uvijek Sjedinjene Države sa 602 milijarde u 2017.
Kako Kina troši sve više na svoju obrambenu industriju, to znači da isto tako sve više predstavlja izazov po pitanju tehnološke sofistikacije svojih oružanih sustava, kaže Meia Nouwens, znanstvena suradnica u Međunarodnom institutu za strateške studije (IISS). "Ne bi trebalo imati nikakve sumnje da današnja narodnooslobodilačka armija (PLA) više ne zaostaje za zapadom kada su u pitanju određena područja obrambene tehnologije", rekla je. "Zapadna zračna nadmoć sve je više ugrožena. Kina možda još nije u stanju proizvesti vojne mlazne motore visokih performansi, ali s obzirom na brzinu kojom uvode inovacije sada više nisu svjetlosnim godinama udaljeni od dana kada će to moći."
Kinesko povećano trošenje na vojsku dolazi u trenutku kada se mijenja iz većinom kopnene vojske u mornaričku vojne silu, te ulaže ogromne svote u svoju rastuću mornaricu. Od 2000. godine izgradila je više bojnih brodova nego Japan, Južna Koreja i Indija zajedno, a ukupna tonaža novih bojnih i pomoćnih brodova porinutih posljednje četiri godine veća je od ukupne francuske mornarice. I druge države u bližem i daljem susjedstvu, poput Japana i Indije, odgovorile su većim trošenjem za mornaricu.
A photo taken on July 27, 2017 shows Chinese Type 052D missile destroyer Hefei (R) and Chinese Type 054A frigate Yuncheng (NATO designation Jiangkai) docked in Saint Petersburg. Chinese military ships will be part of the Naval Military Parade taking place in Saint Petersburg on Russia's Navy Day, July 30. / AFP PHOTO / Olga MALTSEVA
"Kina raste zaprepašćujućom brzinom gospodarski, te želi taj rast prebaciti i u vojnu silu koja bi bila konzistentna s regionalnim hegemonskim položajem", kaže Veerle Nouwens, znanstveni analitičar u Royal United Services Institute (Rusi). Dio te strategije je i kineski izvoz oružja. tijekom razdoblja 2013.-2017. Kina je prodala oružje u 48 zemalja, a glavna joj je mušterija Pakistan. Isto tako, Kina je počela ulaziti i u neka tradicionalno ruska tržišta. "Te dvije zemlje zajedno prodaju oružje sličnim državama - onima kojima zapad ne želi prodati svoje, poput Irana, Venecuele ili Sudana", rekla je dr Lucie Beraud-Sudreau sa IISS-a.
Sukobi u Africi
U svijetu gdje prodaja oružja raste, glavni izuzetak je na prvi pogled Afrika. Između 2008.-2012. i 2013.-2017. uvoz oružje u afričke države pao je za 22%. No te broj ne govori cijelu priču. U međunarodnim odnosima prodaje oružja mjere su ukupnom vrijednošću ugovora, noa ovo umanjuje znakovitost dostave lakog naoružanja u afričke sukobe, od kojih je najpoztnatiji građanski rat u Južnom Sudanu.
"Ne vidimo nikakvo znakovito smanjenje sukoba u Južnom Sudanu, a to je očito potaknuto nabavljanjem lakog naoružanja", kaže Oliver Feeley-Sprague. "Naprimjer, tri pošiljke strojnica puno bi značile trupama na terenu, no ne bi se ni pojavile u statistikama."
Glavni izvoznici oružja
Godine 2014. na snagu je stupio Ugovor o trgovini oružjem - Arms trade treaty (ATT), čiji je cilj regulirati trgovinu konvencionalnog oružja. Od država se zahtijeva da motre izvoz oružja, te da se pobrinu da njegova prodaja ne krši postojeća embarga na oružja, ili da naoružanje ne završi među kršiteljima ljudskih prava, uključujući i teroriste. da sada mu je učinak bio ograničen, kažu kritičari ATT-a.
Philippine and US marines take position as they simulate an amphibious landing as part of the annual joint military exercise at the beach of Philippine navy's training camp in San Antonio, Zambales province northwest of Manila on May 9, 2018. The US and Philippine militaries launched major exercises on May 7 aimed at fighting global terrorism, while staying mostly quiet on Beijing's reported installation of missiles in the disputed South China Sea. / AFP PHOTO / TED ALJIBE
SVE MOŽE KAD IMA NOVACA: Trump dogovorio prodaju 110 milijardi dolara vrijednog oružja Saudijskoj Arabiji
"Razočarani smo načinom na koji su brojne države odlučile implementiorati ovaj ugovor", kaže Oliver Feeley-Sprague iz Amnesty Internationala. "Smatramo da Velika Britanija, SAD i Francuska, između ostalih, očito krše pravila ATT-a prodajom svog oružja Saudijskoj Arabiji i njenim saveznivama u koalicijskim operacijama u Jemenu." Prošlog je srpnja tako britanski Vrhovni sud odlučio da je prodaja oružja saudijskoj vladi od strane britanske zakonita. No slučaj sad ide na Prizivni sud. Britanska vlada pak tvrdi kako ima "jedan od najrobustnijih režima za kontrolu izvoza na cijelom svijetu".
ATT možda bude imao veći utjecaj na smanjivanje pritoka oružja nevladinim čimbenicima, kaže Pieter Wezeman, no za sada nije imao nikakvog vidljivog utjecaja na međunarodnu trgovinu oružjem.
