Dana 11. listopada 1962. Papa Ivan XXIII. otvorio je najveći događaj u povijesti Katoličke crkve u 20. stoljeću. Toga dana s radom je započeo Drugi vatikanski koncil odnosno sastanak biskupa, svećenika i teologa iz cijeloga svijeta s ciljem rasprave o najvažnijim temama vezanima uz teoriju i praksu crkvenog djelovanja. Koncil će u sljedeće tri godine okupiti oko 2500 katoličkih biskupa iz 80 zemalja sa svih kontinenata i stotinjak nekatoličkih promatrača.
'Crkvu treba provjetriti'
Koliko se rijetko održavaju koncili na ovakvoj razini govori podatak da je prethodni održan gotovo sto godina ranije sredinom 19. stoljeća, a onaj prije njega tek sredinom 16. stoljeća. Razloge sazivanja koncila možda je najbolje objasnio sam papa Ivan XXIII. izjavivši da Crkvu treba provjetriti, odnosno da Crkvi treba „aggiornamentno“ tj. osuvremenjivanje ili svojevrsno prilagođavanje novim društvenim, političkim i ekonomskim okolnostima.
Od kraja Drugog svjetskog rata, a posebno početkom šezdesetih, prisutan je bio pad religioznosti i društvenog utjecaja crkve. Brojni su razlozi utjecali na taj trend. Socijalna država postaje glavni pružatelj obrazovnih, zdravstvenih i skrbničkih usluga zbog čega pada broj katoličkih sirotišta i škola pod utjecajem crkve. I emancipacija žena, odnosno urušavanje stoljetnog shvaćanja dominantne uloge muškarca u obitelji i društvu, bio je veliki udarac za konzervativne crkvene stavove. Na pad religioznosti utjecao je i prelazak sve većeg broja ljudi iz tradicionalnih ruralnih sredina u gradove u kojima su materijalistički i konzumeristički uvjetovani oblici zabave sve više potiskivali želju za posjećivanjem religijskih rituala. Mijenjale su se, posebno kod mladih ljudi, i norme javnog morala, koje su sve više bile u velikom raskoraku sa zastarjelim crkvenim dogmama.
Ogromne promjene
Svemu ovome treba pridodati i velik broj katolika u onim europskim državama koje su bile pod vlašću komunista, i u kojima je na pad religioznosti znatno utjecao i često neprijateljski odnos države i crkve. Reformskim odlukama na Koncilu Katolička je crkva trebala zaustaviti opadanje broja svojih sljedbenika, ali i repozicionirati svoj politički ugled. U tom smislu neke odluke koje je Drugi vatikanski koncil donio doista su bile od epohalnog značaja za Crkvu kao instituciju, za njezinu pastvu, ali i za brojne nekatolike. Radi približavanja vjernicima uvedena je, umjesto na univerzalnom latinskom, liturgija na nacionalnim jezicima. Katolička crkva jasno je dala do znanja da više nije protivnik liberalne demokracije, suvremene znanosti, pa ni sekularne politike. S Koncila se šalju poruke o potrebi ekumenizma, tj. pomirenja s ostalim kršćanskim crkvama. Uspostavljen je i dijalog s judaizmom, osuđen je antisemitizam, a nakon gotovo dvije tisuće godina Katolička je crkva Židove oslobodila kolektivne krivnje za smrt Isusa Krista.
Promjene se događaju i u vanjskoj politici Svete Stolice. Uskraćuje se podrška autoritarnim režimima kojima su na čelu bili katolički vladari, a popravljaju se odnosi sa zemljama u kojima su na vlasti bili komunisti, odnosno ateisti.
Ipak, neke granice se nisu htjele prijeći...
Pa ipak, neke granice vrh Katoličke crkve nije htio prijeći. Nije se odustalo od načela nepogrešivosti pape, a umjesto ublažavanja dodatno su pooštrena pravila o svećeničkom celibatu i zabrani sklapanja brakova. Možda i najkonzervativniji ostao je odnos prema seksualnim slobodama, prije svega prema kontroli rađanja.
Tri godine nakon završetka koncila papa je u posebnoj enciklici osudio upotrebu kontracepcije proglasivši ju simptomom sebičnosti i neodgovornog ponašanja. U praksi, velik broj katolika je smatrao pogrešnom odluku svog nepogrešivog vjerskog poglavara, i nastavio primjenjivati razne metode sprječavanja trudnoće.
Drugi vatikanski koncil završio je s radom 8. prosinca 1965., a službeno ga je zatvorio papa Pavao VI, koji je za nasljednika sv. Petra izabran 1963. nakon smrti pape Ivana XXIII. Dijalog i prilagođavanje Katoličke crkve sa suvremenim svijetom, započeti prije točno šezdeset godina, traju i dalje. Nekad s više, nekad s manje uspjeha.
Sve epizode serijala XX. stoljeće by Hrvoje Klasić pogledajte OVDJE.
