Nove strategije Europske unije za poljoprivredu prilika su za hrvatske poljoprivrednike, ali potrebno je voditi zajedničku borbu za zaštitu domaćeg tržišta, investicije u modernizaciju i nove tehnologije, kao i motiviranje mladih da se nastave baviti poljoprivredom i ostanu živjeti u ruralnim sredinama, poručili su europarlamentarka Biljana Borzan i predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Mladen Jakopović na konferenciji za medije o EU strategiji ''Od polja do stola'' u Kući Europe u Zagrebu.
Borzan, izvjestiteljica eurosocijalista za strategiju, predstavila je nadolazeće reforme i svoje prioritete dok je Jakopović govorio o očekivanjima poljoprivrednika i trenutnom stanju sektora u Hrvatskoj.
''Način na koji proizvodimo i trošimo hranu u Europi će se kroz sljedećih desetak godina značajno promijeniti. Proizvodnja, prerada, pakiranje, prijevoz i prodaja prehrambenih proizvoda snažno utječu na okoliš. Kako bismo osigurali da naš temeljni resursi - tlo, voda i zrak - ostanu plodni, zdravi i čisti, potreban je prelazak na održiv način proizvodnje hrane duž cijelog proizvodnog lanca'', istaknula je Borzan.
Podsjetimo, plan EU je do 2030. za 50 posto smanjiti upotrebu pesticida i antibiotika u poljoprivredi, a za 25 posto povećati površine pod ekološkim uzgojem. Kako bi se potaknuo prelazak na održivu proizvodnju i potrošnju, strategija predviđa izmjene dvadesetak europskih zakona i propisa, poput onih o pakiranju i označavanju hrane, poreznoj politici, poticajima, poljoprivrednim alatima, ovlastima OLAF-a te reviziju tržišnih standarda za poljoprivredne proizvode.
''Moj cilj je da ovom reformom profitiraju svi uključeni – potrošači zdravljem, kvalitetom i dostupnošću, proizvođači ekonomski, a priroda ekološki. Borit ću se za snažno promicanje lokalno uzgojenih proizvoda, jer je najodrživija i najhranjivija ona hrana koja prijeđe najkraći put od polja do stola. Naše poljoprivrednike treba učinkovitije štititi od uvoza proizvoda koji nisu skladu s europskim standardima, sadašnjim i budućim'', poručila je Borzan.
U zadnjih pet godina RH bilježi pad poljoprivredne proizvodnje od 26 posto. Vrijednost poljoprivredne proizvodnje u razdoblju od ulaska u EU pala je za oko pet milijardi kuna, naime, 2012. je iznosila 20,91 milijardi kuna, a 2019. 17 milijardi kuna). Negativna vanjsko-trgovinska bilanca iznosi 37 posto, naime, 2012. imali smo deficit od 731 milijuna eura, a 2018. čak 1,4 milijardi eura. Posebice se negativna bilanca osjeti u sektoru stočarstva - žive životinje, mlijeko, meso i mesni proizvodi, mlijeko i mliječni proizvodi, i jaja.
Osim negativne bilance u stočarstvu, prema zadnjim podacima iz Eurostata vidljivo je da su najviše pogođeni osjetljivi sektori poput govedarstva. U padu je broj goveda 8,2 posto te broj krava 9,3 posto. Poljoprivreda RH, u kumulativnom iskazu, smanjila je ukupno ostvareni BDP. Sve je to rezultiralo agresivnom depopulacijom ruralnih područja od 10 posto. Stoga HPK apelira da je tijekom primjene strategija izuzetno važno uzeti u obzir dosadašnji doprinos okolišu, ali i potrebu za razvojem kako ne bismo nastavili s agresivnim trendom depopulacije iz ruralnih područja.
''Za razliku od drugih EU zemalja mi u HPK stalno ističemo kako Hrvatska već sada ispunjava brojne ekološke standarde koji se stavljaju pred EU poljoprivredu. Možemo sa sigurnošću reći kako je čist okoliš - više od 50 posto Natura područja, i to što smo GMO free zemlja, kao i što imamo diversificirana gospodarstva naša velika prednost i sve ono što EU želi postići. Međutim, pretjeran jeftin uvoz, slaba potrošačka snaga, stavljanje poljoprivrede u negativan kontekst doveli su nas do pada proizvodnje u gotovo svim sektorima'', upozorio je Jakopović.
''Ako će poljoprivrednici dodatno dati doprinos ovom ambicioznom planu, moraju imati odgovarajuću financijsku potporu za prilagodbu i prijelazno razdoblje. Trgovinski ugovori ne bi smjeli dozvoliti uvoz roba ispod zadanih zelenih EU standarda. Potrebna je veća komunikacija s potrošačima i građanima o doprinosu poljoprivrednika u proizvodnji zdrave hrane i ostalih važnih usluga ekosustava od značaja za društvo. Svaka država morala bi imati minimalno 70 posto osiguranu samodostatnost zbog mogućih kriznih situacija'', istaknuo je predsjednik HPK.
Komora zbog svih problema u hrvatskoj poljoprivredi i novih smjerova u EU poljoprivredi želi pokrenuti inicijativu da se u Europskom parlamentu pokrenu procesi da EU institucije izrade baze podataka o proizvođačkim cijenama u svim državama EU, za sve važnije poljoprivredne proizvodnje. Na ovaj bi se način u svakom trenutku moglo utvrditi koji proizvodi na druga tržišta EU i na hrvatsko tržište dolaze i stavljaju se na policu po dampinškim cijenama, odnosno cijenama koje su niže ispod proizvođačke u pojedinim državama, kada se uključe svi troškovi. Ovakva baza podataka, smatraju, bila bi dobar temelj za iskreno i bolje provođenje zakona o nepoštenim trgovačkim praksama i davalo lakši uvidu tko u EU narušava tržište s dampinškim cijenama.
