Potkraj ovog mjeseca, 31. siječnja, Brexit će se konačno dogoditi i Velika Britanija će ući u prijelazno razdoblje izlaska iz Europske unije. Boris Johnson bio je jasan: nema bliskih veza s Unijom, nema prihvaćanja pravne stečevine, nema zajedničkog tržišta, no neke će veze ipak ostati. Jedna od tih veza su i ljudi, milijuni građana zemalja članica EU-a koji su proteklih godina našli posao i žive u Velikoj Britaniji. Točnije: njih 2,27 milijuna, među kojima je i povelik broj Hrvata. Neki su u godinama nakon što je Britanija na referendumu odlučila otići, učinili isto, piše Deutsche Welle.
Prilika za povratak radne snage? Možda ipak ne
Poznata hrvatska novinarka Nataša Magdalenić Bantić, koja već dugi niz godina živi i radi u Londonu, kaže da osobno poznaje četvero državljana Europske unije koji su, čekajući rasplet događaja oko Brexita, otišli iz Velike Britanije. "Neki se fakulteti bune da imaju manje EU-studenata nego ranije. Istovremeno, primjerice, u Britaniju dolazi raditi znatno manji broj medicinskih sestara iz zemalja Europske unije nego prije Brexita. A potreba se nije smanjila", kaže nam Nataša Magdalenić Bantić.
Mnoge su zemlje s istoka Unije u Brexitu prepoznale priliku da vrate dio radne snage koja je u potrazi za boljim životom i plaćama otišla u Veliku Britaniju. Tome bi se možda mogla ponadati i Hrvatska, no naši iseljenici s kojima smo razgovarali, iako odvaguju situaciju, ne razmišljaju o odlasku. Barem zasad. Za početak, zaštićeni su kao građani Europske unije.
Svi građani EU-a, naime, imaju pravo na prijavu za takozvani "settled status", ako u zemlji borave dulje od pet godina, a nemaju državljanstvo, ili za "pre-settled status" ako borave kraće od pet godina. To je nova vrsta imigrantskog statusa uvedena upravo za građane EU-a, koja bi im trebala omogućiti da ostanu i normalno žive i rade u Britaniji.
'Ne razmišljamo o odlasku'
Taj status ima i bivša novinarka Štefi Jukić Lorković, koja sada u Londonu radi u jednoj agenciji za zapošljavanje. Ona i muž, informatičar, imaju pre-settled status, za državljane EU-a koji su u Velikoj Britaniji kraće od pet godina. Dobivanje tog statusa opisala je u razgovoru za DW kao "jednostavno i brzo" i misli da se to neće mijenjati. "Naravno, nikad se ne zna kakve će odluke biti donesene, ali ne očekujem da će biti problema", kaže. "Ne razmišljamo o odlasku, niti bilo tko od prijatelja i kolega razmišlja otići. Opet, možda nam je svima perspektiva drugačija jer smo u Londonu, ali kako sad stvari stoje, ne namjeravamo se u dogledno vrijeme seliti niti vraćati u Hrvatsku", govori nam Štefi Jukić Lorković.
Pad funte i rast cijena
U okolici Londona živi Međimurac Josip Habjan, također informatičar, softverski inženjer, čija je supruga nedavno pokrenula startup "Taste of Balkan" ("Okusi Balkana"). U Britaniju je s dvije kćeri došao prije nekih pet godina.
"Osim što će funta malo pasti i cijene malo porasti, na moju obitelj Brexit neće imati previše utjecaja. U Englesku smo došli u vrijeme kada je za Hrvate u Britaniji još uvijek postojala zabrana rada. Par mjeseci od dolaska dobili smo vizu i dokumente koji su nam sada kod apliciranja za EU Settlement Scheme poslužili kao dokaz da ovdje živimo, radimo i uredno plaćamo porez. To znači da smo se bez ikakvih problema registrirali u sustav boravka državljana EU-a u Velikoj Britaniji te samim time stekli pravo na neograničen boravak i rad u Velikoj Britaniji bez obzira na ishod Brexita", pojašnjava Habjan.
Nema mjesta panici
"Ovdje se stvara neka vrsta panike za koju ja osobno ne vidim neki razlog. Svi ljudi koji su došli u Veliku Britaniju iz neke od članica država EU-a moći će ostati i raditi ovdje, samo se moraju registrirati za EU Settlement Scheme i to je to. Paniku po meni više šire ljudi koji tek žele doći u Veliku Britaniju", smatra.
Inače, oni koji tek sada dosele, do kraja prijelaznog razdoblja moći će također zatražiti pre-settled status, koji moraju regulirati do sredine 2021. godine.
I jedan hrvatski liječnik s kojim smo razgovarali, no koji nije htio da mu objavimo ime, kaže da se zapravo ništa neće promijeniti. On s obitelji živi u manjem gradiću između Liverpoola i Manchestera, na sjeveru Engleske. "U istoj smo situaciji kao i ostali građani Europske unije i to je dobro. Nakon šest godina boravka možemo tražiti i državljanstvo."
I on, kao i Habjan, navodi da je Brexit najviše utjecao na gospodarstvo, funta pada i njezina je kupovna moć manja, cijene su porasle, ali su i plaće indeksirane na inflaciju.
Između 'Prokleti stranci' i 'Poznaješ li Luku Modrića?'
Što se tiče polarizacije britanskog društva, bujanja antimigrantskih osjećaja i ksenofobije, o čemu se mnogo pisalo od referenduma o Brexitu, taj nam liječnik kaže da to osobno nije osjetio, no da doista poznaje ljude kojima se jesu dogodile neugodnosti, primjerice da ih nazovu "prokletim strancima".
Štefi Jukić Lorković, pak, kaže da nikad nije imala problema zbog toga što je iz druge zemlje.
"Možda bi to bilo drugačije da ne živimo u Londonu ili da se krećemo u drugačijim krugovima. London je multikulturalan grad, a i ja i suprug radimo u 'mladim', startup kompanijama u kojima rade ljudi sa svih strana svijeta", kaže i dodaje: "Generalno, ljudi su doista zainteresirani kad kažem da sam iz Hrvatske jer su ili bili na nekom od festivala ili na godišnjem na obali ili planiraju u Hrvatsku na odmor. Nogomet je, naravno, neizostavna tema, redovito me pitaju poznajem li Luku Modrića i izgleda li Dubrovnik stvarno kao u 'Igri prijestolja', dodaje na kraju Štefi Jukić Lorković.
Britanski ministar smiruje: Hrvati mogu biti spokojni
Hrvati koji žive u Velikoj Britaniji mogu biti spokojni jer im se ništa značajno neće promijeniti nakon Brexita 31. siječnja, izjavio je Hini britanski ministar za Europu Christopher Pincher. Pincher očekuje da će Hrvatska kao predsjedavajuća EU-om "entuzijazmom i inovacijama" pridonijeti da London ostvari ambiciozan plan i do kraja godine dogovori se s Bruxellesom o budućim odnosima. Naglasio je da je Brexit samo "institucionalni" razvod s EU-om i da će Britanija osnažiti bilateralne odnose s članicama, uključujući Hrvatsku. U Velikoj Britaniji radi ili studira oko 6000 Hrvata, uglavnom u Londonu, a u Hrvatskoj živi 600 Britanaca. Hrvatsku svake godine posjeti oko 900.000 britanskih turista.
"Hrvati koji žive u Britaniji mogu se apsolutno osjećati sigurno. London je vaš dom, London će ostati vaš dom", rekao je Pincher Hini. "Prvoga veljače neće se dogoditi nikakva važna promjena. Želimo da se europski građani koji žive i rade u Ujedinjenom Kraljevstvu i nakon 1. veljače osjećaju kao kod kuće", dodao je ministar koji je u četvrtak u Zagrebu s hrvatskim dužnosnicima razgovarao o planu predsjedanja. Prijave za stalni boravak do kraja lipnja 2021.
Velika Britanija će EU napustiti 31. siječnja, više od tri i pol godine otkad je većina od 52 posto građana izglasala izlazak iz bloka europskih država u kojem je bila od 1973. No za nju će europska pravila vrijediti do kraja 2020. u sklopu prijelaznog razdoblja koje je dogovoreno da bi se ublažio Brexit. Žele li ostati u Britaniji, europski državljani moraju do kraja lipnja 2021. zatražiti status stalnog boravka (tzv. settled status). To je do kraja prošle godine učinilo 2,7 milijuna od oko tri milijuna građana Unije, a odbijena su samo dva zahtjeva zbog kriminalne prošlosti podnositelja.
Oni koji dobiju stalni boravak neće imati fizički, nego digitalni dokument kojim će dokazivati pravo na ostanak u Britaniji.
Dva su razloga za to, kaže Pincher. "Digitalni se nikada ne može izgubiti, ali se može isprintati, a drugi je razlog stvar kulture Britanaca koji od 1952. nemaju osobne iskaznice". Prijava se ispunjava na internetu i besplatna je, a u komunikaciju s europskim građanima koji u Britaniji žele ostati vlada je uložila devet milijuna funti.
London računa na "entuzijazam i inovativnost" Hrvatske
Brexit je, uz novi višegodišnji financijski okvir i mogućnosti proširenja Unije, jedan od glavnih izazova predsjedanja Vijećem EU-a koje je Hrvatska preuzela 1. siječnja. Britanski premijer Boris Johnson uvjeren je da se sporazum o svim aspektima buduće suradnje s Unijom može zaključiti do kraja 2020., što u Bruxellesu smatraju upitnim. No, Pincher tvrdi da je kraj godine realističan rok i vidi u tome važnu ulogu najmlađe članice Unije.
"Možemo li to postići? Da, možemo, uz pomoć Hrvatske, njezina entuzijazma, inovacija možemo to učiniti", kaže britanski ministar. "Gdje ima volje, ima i načina. Ako iskoristimo zamah iz posljednjih par mjeseci i vještine pregovaračkih timova... da, možemo imati sporazum do kraja 2020.", uvjeren je. Uzor za buduće trgovinske odnose s EU-om London vidi u sporazumu između Unije i Kanade (CETA), a jednako važna mu je i sveobuhvatna suradnja s Unijom i s članicama pojedinačno. Bilateralne veze s Hrvatskom ostaju snažne i bit će još snažnije, primjerice u multilateralnim organizacijama poput UN-a i NATO-a, OESS-a, Vijeću Europe", rekao je Pincher. To se odnosi i na suradnju u sigurnosti, obrazovanju, gospodarstvu i zaštiti okoliša, dodao je ministar države koja će u studenome u Glasgowu biti domaćin UN-ove klimatske konferencije COP26. "Napuštamo instituciju, a ne Europu. To je poruka koju želimo naglasiti", zaključio je Pincher.
