Ima i svijetlih točaka u godini koja je, kako kaže generalni direktor Međunarodne asocijacije za zračni saobraćaj IATA, Alexandre de Juniack, bila "Annus horribilis" – godina užasa za zračni promet. A takva ocjena je još prilično i suzdržana. Ali, ako se traži i malo dublje zagrebe, usred čitave te turobnosti mogu se pronaći i neki svijetli primjeri.
Na primjer zrakoplovna kompanija Emirates iz Dubaija, koja je uvijek bila važan igrač u toj branši, koja je navikla na uspjehe i koja je uvijek bila u ekspanziji. To međutim nije bio slučaj 2020. godine: avioni te kompanije mjesecima uopće ili gotovo nikako nisu letjeli, što je ranije bilo nezamislivo. Od tada se stvari malo po malo mijenjaju nabolje. "U putničkom prometu smo do sada ostvarili samo 18 posto našeg prošlogodišnjeg prometa", kaže u razgovoru za DW predsjednik kompanije Emirates Tim Clark.
Ali Clarka to ne čini očajnim, jer kompanija Emirates je pronašla drugo polje na kojem je aktivna: prijevoz tereta. Do sada je to bila samo sporedna djelatnost, kada se prodavao teretni kapacitet u putničkim avionima. U ovoj teškoj godini, kada putničkih letova jedva da je bilo, izgubljen je i velik dio teretnog kapaciteta, koji je inače bio na raspolaganju. Pandemija je poremetila i mnoge već ustaljene lance opskrbe.
Jedan Airbus za 40 tona sirove gume
Poput mnogih drugih, i avio-kompanija Emirates je bila fleksibilna. Počela je vaditi sjedišta iz ekonomske klase iz mnogih svojih zrakoplova i počela je slagati teret i u dijelu letjelice u kojem inače sjede putnici. „Poslovanje s teretom bilo je iznad svih očekivanja. S polovinom naše flote do sada smo prevezli više tereta nego sa svim zrakoplovima prošle godine”, kaže Tim Clark.
„Mnogo toga nam ide na ruku: cijene prijevoza tereta i putnika su znatno više, a troškovi za gorivo znatno manji nego ranije. Ali prijevoz tereta je ono što nas održava – ove godine oko 60 posto naših prihoda je ostvareno u tom segmentu, neko vrijeme čak i 80 posto, za razliku od prošle godine sa samo 10 posto”, objašnjava šef Emiratesa.
Clark navodi i konkretan primjer: jedna tvornica automobila iz SAD-a do sada je proizvodila gume na Tajlandu, ali je proizvodnja zbog pandemije obustavljena. Tvornici iz Atlante je svejedno isporuka bila potrebna. I to točno na vrijeme. Pomorski transport zato nije bio alternativa. Za prijevoz 40 tona sirove gume iz Bangkoka u Atlantu unajmljen je Emiratesov A380. „Trenutno dobivamo i prilično bizarne zahtjeve za teretne letove po mjeri", kaže Tim Klark. „Ali za nas je to bilo vrlo unosno i zato je imalo smisla A380 poslati na duge staze.”
Vrtoglavo visoki gubici
No to su samo rijetki svijetli primjeri. Situacija u branši čija je svrha prvenstveno prijevoz putnika, pa tek onda robe, gora je nego ikada. Jer, trenutno ljudima uglavnom nije dozvoljeno okupljanje, bez obzira je li riječ o lokalnoj ili globalnoj razini.
Time je u mnogim oblastima egzistencija zračnog prometa u 2020. takoreći preko noći nestala, nakon rekordne 2019. godine. Tada je prevezeno 4,5 milijardi putnika, a u ovoj kriznoj godini samo 1,8 milijardi. IATA procjenjuje da gubici avio-kompanija ove godine iznose oko sto milijardi eura.
Povratak aviona
Međutim, ako šefove zračnih kompanija pitate za prognozu za 2021. godinu, čut ćete nešto iznenađujuće: oprezni optimizam. “2021. će biti bolja godina“, kaže direktor IATA Aleksander de Juniack. Očekuje se da će gubici sljedeće godine biti „samo" 39 milijardi dolara. „Uvjeren sam da ćemo tijekom sljedeće godine ostvariti značajan rast“, rekao je za magazin "Wirtschaftswoche" šef Lufthanse Carsten Spohr.
I Martin Gauss, njemački šef letonske avio-kompanije Air Baltic, također se nada boljoj godini: „Optimističan sam da će tržište na proljeće ponovo oživjeti, bez obzira na ograničenja“, kaže Gaus za DW.
Putnici poslovnog razreda ostaju kod kuće
Procjenjuje se da će među putnicima biti najviše onih koji idu na odmor ili privatno putuju, dok će se obim poslovnih putovanja znatno smanjiti. Konzultantska tvrtka IdeaWorks procjenjuje da će u najboljem slučaju 19, a u najgorem 36 posto od dosadašnjih poslovnih putovanja zauvijek nestati. To bi mogao biti veliki problem za kompanije, koje su do sada dobro zarađivale na najboljim platišama, uz pomoć kojih se subvencioniraju i jeftinije avionske karte.
Šef Lufthanse Spohr smatra da to neće biti tako dramatično – on procjenjuje da će trajni pad poslovnih putnika iznositi 10 do 20 posto, dok će se udio privatnih putnika u Lufthansi s današnjih 75 povećati na 80 posto. Odlučujuće je to da se uvedu jedinstvena pravila kada je riječ o ulasku u zemlju. Zrakoplovna branša očekuje da će tome doprinijeti predstojeća cijepljenja.
Spohr se nada da će za letove na dugim linijama ubuduće biti dovoljan negativan PCR test ili dokaz o cijepljenju, dok svjetsko stanovništvo ne postigne dovoljan imunitet. Australijska avio-kompanija Qantas je još u studenom najavila da će, čim cjepivo bude na raspolaganju, na interkontinentalnim letovima od putnika tražiti dokaz o cijepljenju.
IATA predlaže jedinstvenu aplikaciju Travel Pass, koja bi sadržala podatke o svakom pojedinačnom putniku: rezultate testova i potvrdu o cijepljenju. Tim Clark, legenda u zrakoplovnoj branši, koji više od 35 godina radi za Emirates, je uvjeren: „Našoj mreži linija ćemo ponovo vratiti stari sjaj. Svjetska privreda je izuzetno otporna. U prošlosti je pretrpjela snažne udarce i uvijek iznova se vraćala. I upravo taj povratak će ojačati naš poslovni model, da putnike vodimo preko središnjeg čvorišta kao što je Dubai.“
