Danas je postalo gotovo normalno slušati o novim vrstama kompjuterskih virusa, te čak i virusima za smartfone i tablete. S gotovo šest milijardi ljudi na internetu, te gotovo sedam milijardi ljudi koji imaju neki "pametni telefon", u svojoj osnovi također kompjuter, hakeri i različite hakerske grupe širom svijeta svakodnevno vrše napade na kompanije, ali i privatne korisnike.
Razlog je, naravno, novac, ali su i osobni podaci ljudi danas postali vrijedni kao nafta ili čak zlato. Ovakav trend će se nastaviti i u narednim godinama, zbog sve niže cijene proizvodnje elektronike u Kini i Aziji, pa se očekuju da će do 2030 gotovo 7,2 milijardi ljudi posjedovati smartfon.
Zanimljivo je i da se tehnike hakerskih napada u osnovi nisu mnogo promijenile od prvih dana PC-a i osobnih računala krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina prošlog stoljeća.
Osnovni cilj hakera je i tada, kao i danas, bio stvaranje neprimjetnog softvera ili kompjuterskog koda, koji bi bio u stanju da na ciljanom kompjuteru zaobiđe mjere zaštite i privatnosti, te da hakerima omogući pristup ličnim podacima, različitim vrstama datoteka, te krađu financijskih informacija. S vremenom, hakeri su postali i pravi eksperti za kompjuterske mreže i različite vrste operativnih sistema.
Hakiranje kao biznis
Hakiranje je danas i ogroman "biznis" - procjenjuje se da je u prošloj godini prosječna šteta nastala uslijed hakerskih napada na američke i europske kompanije bila oko 4,35 milijuna dolara, dok je ukupna šteta od od malware i ransomware napada u svijetu bila veća od 1,3 trilijuna dolara. Također, procjenjuje se da će do 2030. godine ona iznositi nevjerojatnih tri trilijuna dolara godišnje što je više od budžeta većine zemalja.
Prvi "pravi" kompjuterski virus zabilježen je prije točno 39 godina, u siječnju 1986. Nazvan 'Brain' , ovaj virus je pogađao isključivo PC kompatibilna računala (u to vrijeme IBM PC AT/XT) i širio se putem "zaraženih" flopi diskova. Virus je mogao obrisati sav sadržaj s disketa ili (tada rijetkih) hard diskova, i tako uništiti podatke.
Također, on je bio u stanju "sakriti" se unutar drugih programa ili datoteka. Virus se do početka 1987. godine proširio na preko 100 tisuća računala samo u SAD-u, od toga čak 10 tisuća unutar sustava američkih Sveučilišta. Tek je 1989. godine otkriveno da su autori virusa dva brata iz grada Lahore u Pakistanu, koji su zapravo željeli testirati svoje znanje programiranja.
Prvi masovni kompjuterski virus u Europi je pronađen 1987. On je najviše pogađao tada vrlo popularne "Commodore Amiga" kućna računala, i funkcionirao je vrlo slično kao i "Brain" na PC računalima, i također se najviše širio zaraženim disketama, budući da su računalne mreže tada bile rijetkost.
Nazvan "SCA", ovaj virus je bio i prvi koji je mogao "šifrirati" postojeće datoteke i učiniti ih nečitljivim za računalo. Virus je bio djelo grupe hakera iz Švicarske i to je bio i prvi primjer "organizirane hakerske grupe". Stručnjaci danas procjenjuju da je između 1988. i 1992. gotovo dvije trećine Amiga računala u Europi bilo u nekom trenutku zaraženo "SCA" virusom.
POGLEDAJTE VIDEO: Nema otkupnine, nema krađe, pa što su onda htjeli hakeri u luci Rijeka?
