Naime, uz povremeni posao predavanja na Umjetničkoj akademiji na Havajima, Larson je odlučio zaraditi na onom što posjeduje: 12 dana mjesečno preko stranice Airbnb iznajmljuje svoju kuću za 100 dolara po noći, od čega njemu u džep ide 97 dolara. Također, četiri puta tjedno svoju Toyotu Prius 'pretvara' u taksi jer sudjeluje u dijeljenju prijevoza preko stranice Lyft. To mu donosi još 100 dolara po noći, piše Forbes.
Način ovakvog 'privređivanja' nije glamurozan: kad mu je kuća iznajmljena, Larson živi u jednoj izdvojenoj sobi, a tušira se u teretani. No, tako mjesečno uprihodi do 3.000 dolara.
"Imam proizvode i njih dijelim: svoj Prius i svoju kuću. To su moja dva izvora prihoda", kaže Larson koji istražuje mogućnost iznajmljivanja vlastite foto opreme.
Dijeljenje se proširilo na nezamislive stvari
Ovaj oblik ekonomije, koji je procvjetao u SAD-u i dobio ime 'shareconomy', mogao bi se možda primiti i u Hrvatskoj. U SAD-u ova ekonomija cvjeta: u posljednje četiri godine pojavilo se najmanje sto stranica (odnosno kompanija) koje vlasnicima nekih fizičkih dobara nude mogućnost zarade. Štoviše, tržište u SAD-u je toliko naraslo da se dijeljenje proširilo na nezamislive stvari - iznajmljuju se parkirna mjesta (Parking panda), oprema za kampiranje (Rentoid), smještaj za ljubimce (DogVacay), nudi se jeftini najam bicikala, bušilica...
"Ovo je mnogo veće od neke aplikacije. Ovo je pokret važan kao i kad je izašao prvi web browser", ocijenio je za Forbes investitor Shervin Pishevar.
Izazov za zakonodavce
I zaista, američki zakonodavci se tek trebaju pozabaviti ovim novim oblikom ekonomije: trebaju odlučiti kako će oporezivati ove djelatnosti i kako će zaštititi potrošače od moguće prijevare. "Morat ćemo izmisliti novi način kako bi izmjerili učinak ove ekonomije", kaže Arun Sundararajan, profesor na Stern School of Business na Sveučilištu New York.
Dok se mnogi akademici pitaju je li shareconomy stvara novu vrijednost ili samo zamjenjuje postojeće poslove, osnivači stranice Airbnb su naručili studiju učinka svog poslovanja na području San Francisca u 2012. godini. Studija je pokazala da su, zato što plaćaju jeftiniji smještaj nego u hotelu, gosti ostajali duže u gradu i trošili oko 1.100 dolara, u usporedbi s hotelskim gostima koji su ostajali kraće i trošili 840 dolara. Također, 14 posto korisnika Airbnb-a je kazalo kako uopće ne bi posjetili San Francisco da nisu našli povoljan smještaj.
Nažalost, budući da ovakav oblik zarađivanja nije zakonski reguliran, zakonodavci i regulatori ga pokušavaju suzbiti: u 2012. je u New Yorku u 828 inspekcija izdano 2.239 prekršajnih naloga zbog (neprijavljenog) kratkoročnog iznajmljivanja. Ove godine, kazne za 'ponavljače' u prekršaju iznose čak 25.000 dolara.
