Bivši general vojske bosanskih Srba Radislav Krstić prihvatio je osobnu odgovornost za ratne zločine počinjene u Srebrenici i na temelju toga zatražio od predsjednika Mehanizama za međunarodne kaznene sudove (MICT) da mu odobri skraćenje kazne od 35 godina zatvora koju mu je 2004. godine izrekao Haaški tribunal.
Krstić je u travnju poslao pismo predsjedniku MICT-a sucu Carmelu Agiusu tražeći da mu odobri prijevremeno puštanje na slobodu iz zatvora u Poljskoj jer je u ožujku odslužio dvije trećine kazne. U preslici rukom pisanog pisma što ju je u utorak objavio sarajevski portal Faktor, Krstić koji je 1995. godine bio zapovjednikom tzv. Drinskog korpusa vojske bosanskih Srba sucu Agiusu piše kako je u zatvorskim godinama "shvatio i prihvatio svoju odgovornost" za patnju i smrt žrtava genocida u Srebrenici.
Mladićev bliski suradnik
Nakon što su pripadnici vojske i policije bosanskih Srba u srpnju 1995. godine osvojili enklavu pod zaštitom UN-a, ubili su više od sedam tisuća Bošnjaka, pretežito muškaraca i dječaka što je ICTY u nizu presuda označio kao zločin genocida. Samu riječ genocid koja je je izrijekom navedena u presudi Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) Krstić u pismu ne spominje no navodi kako snosi osobnu odgovornost za "strašne zločine koji su počinjeni tijekom i nakon pada Srebrenice".
Krstić je tada imao ulogu najbližeg suradnika bivšeg vojnog zapovjednika vojske bosanskih Srba Ratka Mladića koji je zbog ratnih zločina, uključujući tu i genocid u Srebrenici, osuđen na doživotni zatvor. Tijekom suđenja u Den Haagu jedan od dokaza njegove krivnje bila je snimka telefonskog razgovora u kojemu Krstić jednom od svojih podređenih daje uputu da ne smije ostaviti živog niti jednog zarobljenog Bošnjaka.
Ukinuto ranije puštanje na slobodu
"Riječi ne mogu izraziti bolno kajanje koje osjećam svaki dan zbog svojih postupaka", napisao je Krstić izražavajući želju da mu Agius dopusti da ostatak života provede s obitelji u Beogradu i pri tom javno ne istupa niti veliča sebe ili druge osuđene počinitelje ratnih zločina.
Sve osobe koje je ICTY osudio na ratne zločine ranije su gotovo po automatizmu dobile mogućnost puštanja na slobodu nakon dvije trećine odslužene kazne, no sadašnji predsjednik MICT-a tu je praksu praktično ukinuo i restriktivno razmatra sve takve zahtjeve.
