Americki predsjednik Barack Obama u glavnome gradu Estonije sastaje se s tamosnjim predsjednikom Toomasom Hendrikom Ilvesom, njegovim latvijskim kolegom Andrisom Berzinsom i litavskom predsjednicom Daliom Grybauskaite.
Obama dolaskom u Tallinn na sastanak s liderima baltickih clanica NATO-a, dan prije summita Saveza u Walesu, zeli jasno poruciti Rusiji da ne dira Baltik.
Nelagoda na Baltiku
Tri bivse balticke clanice SSSR-a, u kojima zive velike ruske manjine, s velikom nelagodom gledaju potporu Moskve ukrajinskim separatistima.
U Europi, ovisnoj o ruskome plinu, prevladava misljenje da ruski predsjednik Vladimir Putin ne prijeti samo Ukrajini u koju je poslao svoje vojnike, vec i NATO-u. Putin bi silno zelio "diskreditirati cijeli NATO" barem jednim napadom na njezinu najslabiju clanicu i tako pokazati da je Clanak 5 tek suplja prica, misli analiticar Thomas Wright iz Brooking Institutiona, pise agencija AFP.
Obama, koji ce se u Eastoniji zadrzati se manje od 24 sata, prosli je tjedan jasno rekao: "Zelim da Estonci znaju da i mislimo ono sto govorimo".
Od izbijanja ukrajinske krize Sjedinjene Drzave pojacale su svoju vojnu nazocnost u regiji, podsjeca njemacka agencija dpa. U travnju je SAD poslao 600 padobranaca na zajednicke vojne vjezbe u Poljskoj i Baltiku i stacionirao 150 americkih vojnika u estonskoj zracnoj bazi. U lipnju je poslao borbene avione F-15 da patroliraju Baltikom te pojacao vojno brodovlje u Baltickom i Crnom moru i Obama je za financiranje tih operacija od Kongresa zatrazio 925 milijuna dolara.
Odlaskom u Tallinn Obama kani Moskvi pokazati da postoje granice koje ne smije prijeci i da je odlucan braniti saveznike nadahnjujuci se govorom Johna F. Kennedyja koji je 1963., u jeku Hladnog rata u Berlinu porucio "Ich bin ein Berliner".
Pet desetljeca bile okupirane u Sovjetskom Savezu
Obamin je posjet simbolican i po tomu sto su tri balticke zemlje, koje su pet desetljeca bile okupirane u Sovjetskom Savezu, a NATO-u su pristupile 2004., nedavno obiljezile cetvrt stoljeca Baltickog lanca. Bila je to mirna politicka demonstracija 23. kolovoza 1989. kada se dva milijuna ljudi primilo za ruke u ljudskome lancu dugom 600 kilometara u tada jos sovjetskim republikama Estoniji, Latviji i Litvi.