Finska se do kraja lipnja priprema za potencijalno povijesnu odluku o kandidaturi za članstvo u NATO savezu radi odvraćanja ruske agresije, piše u nedjelju AFP.
Finska, nordijska država sa 5,5 milijuna stanovnika, u vojnim se pitanjima tradicionalno držala po strani, dijelom kako bi ne bi provocirala svog istočnog susjeda, Rusiju, s kojom dijeli 1.300 kilometara dugu granicu.
No, ruska invazija na Ukrajinu 24. veljače je udvostručila podršku finskih građana za članstvo u NATO-u s 30 na 60 posto, prema nizu provedenih anketa.
"Nikada nemojte podcjenjivati kapacitet Finaca da donose brze odluke kada se svijet mijenja", rekao je bivši finski premijer Alexander Stubb.
Stubb, koji je i sam dugoročni zagovaratelj članstva u NATO-u, sada vjeruje da je finska kandidatura neizbježna u vrijeme kada Finci preispituju svoj odnos s Rusijom.
Izvješće o nacionalnoj sigurnosti, koje je zatražila vlada, idućeg će tjedna biti predano finskom parlamentu, Eduskunti, kako bi pomoglo zastupnicima da se odluče prije nego što se bude glasalo o kandidaturi.
"Imat ćemo veoma oprezne rasprave, no to neće potrajati duže nego što treba", rekla je premijerka Sanna Marin na tiskovnoj konferenciji u petak.
Dodala je da bi rasprava trebala završiti do kraja lipnja.
"Moja je procjena da ćemo kandidaturu predati tijekom svibnja", prije lipanjskog samita NATO-a u Madridu, rekao je Stubb.
Promjena stavova
Finska je proglasila nezavisnost 1917. nakon 150 godina ruske vlasti, a zatim je u Drugom svjetskom ratu, njena brojčano daleko manja vojska zaustavila sovjetsku invaziju i pritom nanijela teške gubitke Crvenoj armiji.
Sukob je završio mirovnim sporazumom, kojim je Finska predala nekoliko pograničnih područja Sovjetskom Savezu.
Finski su vođe pristali ostati neutralni tijekom hladnog rata u zamjenu za jamstva Moskve da ih neće napasti.
Ta je prisilna neutralnost, radi zadovoljavanja interesa snažnijeg susjeda, stvorila pojam "finlandizacije".
Finska je ostala izvan transatlantskog vojnog saveza, no, unatoč nekim rezovima, nakon hladnog rata se usredotočila na održavanje dobro opremljenih obrambenih kapaciteta.
"Sposobni smo mobilizirati od 280.000 do 300.000 muškaraca i žena unutar nekoliko dana", rekao je Stubb i dodao da također na raspolaganju imaju 900.000 rezervista.
Finska je vlada prošlog tjedna pristala na 40-postotno povećanje vojnog proračuna do 2026. kako bi dodatno ojačala svoju poziciju.
"Prošli smo dugačak put kada su u pitanju naše sigurnosne politike i dosad su funkcionirale", rekao je zastupnik političke stranke Centar Joonas Kontta.
Kontta, 32-godišnjak, poput većine svojih parlamentarnih kolega je mislio da je članstvo u NATO-u "nešto što nije trenutno potrebno" Finskoj.
No, ruska invazija "je promijenila nešto u Europi", što se ne može vratiti u početno stanje, rekao je Kontta, koji je nedavno objavio da sada smatra da je vrijeme za pristup savezu.
Brojni su zastupnici također nedavno objavili slične promjene stavova kada je u pitanju finsko "pitanje NATO-a", no brojni su i oni koji svoje stavove drže za sebe i čekaju detaljnije rasprave.
Manjina protiv NATO-a
Svega šest od 200 finskih zastupnika je u nedavnoj anketi, koju je proveo javni servis YIe, javno izrazio stavove protiv NATO-a, uključujući i Markusa Mustajarvija iz stranke Lijevi savez.
Finska i Švedska neutralnost "je cijelom sjeveru Europe donijela stabilnost", rekao je Mustajarvi.
Mustajarvi se također pita bi li članak 5. Sjevernoatlantskog ugovora, koji jamči međusobnu obranu, zaista pružio stvarnu zaštitu u slučaju napada.
Umjesto toga, navodi finske obrambene kapacitete koji su "toliko snažni da bi prisilili Rusiju da razmisli koju bi cijenu platila ako bi napala".
Mustajarvi, premda je primio "sve vrste povratnih informacija" od javnosti i kolega zastupnika glede njegovog stava, ustraje na tome da je "ovo promislio i zasad ne vidi razlog da mijenja svoju poziciju".
Siva zona
Finsko vodstvo je od početka ruskog napada započelo intenzivan niz razgovora kako bi doznalo mišljenje ostalih članica NATO saveza o mogućoj kandidaturi za članstvo.
Finska je, zajedno sa Švedskom, dobila javno obećanje glavnog tajnika saveza Jensa Stoltenberga da vrata saveza ostaju otvorena, a primila je i izraze podrške brojnih članica poput Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Francuske i Turske.
No, Kremlj će finski pokušaj pristupanja NATO-u vrlo vjerojatno smatrati provokacijom jer je proširenje saveza predvođenog SAD-om na ruske granice prvorazredni sigurnosni problem za ruske vlasti.
Predsjednik Finske Sauli Niinisto je upozorio da bi ruski odgovor mogao biti nepromišljen i da bi mogao uključivati hibridne napade i narušavanje teritorijalnog integriteta.
Kremlj se obvezao "rebalansirati situaciju" u slučaju finskog pristupanja NATO savezu.
Finski ministar vanjskih poslova Pekka Haavisto je u međuvremenu priznao da bi Rusija mogla pokušati destabilizirati kandidaturu za članstvo tijekom "sive zone" između prijave i ratifikacije svih 30 država članica, što bi moglo trajati između četiri mjeseca i godine dana.
"Finska je uvijek pokušavala ostati izvan sive zone", rekao je Stubb, koji vjeruje da Finska ima kapaciteta da se odupre potencijalnoj ruskoj agresiji ili hibridnim napadima.
