"Finlandizacija", neutralnost kakvu je Moskva nametnula Finskoj u doba Hladnog rata, sporan je put za rješavanje rusko-ukrajinske krize te čak i spomen tog termina iritira Fince. Izjava francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da je i to jedan od modela za razgovor pobudila je rasprave iako je on zanijekao da je upotrijebio taj izraz.
Očuvati granice tako da se moćnome susjedu da uvid u strateška pitanja podsjeća na situaciju kakvu je iskusila Finska, no stručnjaci smatraju da bi slično rješenje za Ukrajinu bilo neprihvatljivo vladi u Kijevu.
Neutralnost pod kontrolom
Finska je bila dio Ruskog carstva od 1809. do 1917. kada je stekla neovisnost koju su Sovjeti priznali. No nakon prvog rata od 1939. do 1940. izazvanog invazijom Sovjetskog Saveza, a zatim i drugog rata od lipnja 1941. kada se borila protiv Crvene armije zajedno s nacističkom Njemačkom, Finska je 1944. potpisala primirje sa SSSR-om te mirovni sporazum u Parizu 1947.
U novom kontekstu Hladnog rata i Željezne zavjese, Moskva i Helsinki potpisuju sporazum o prijateljstvu i suradnji 1948. Temeljem tog sporazuma, finski čelnici obvezuju se da neće ulaziti u zapadni vojni savez, među kojima je i novoosnovani Sjevernoatlantski savez (NATO) .
U Finskoj se tako provodi politika kojom se briše antisovjetsko raspoloženje iz političke i kulturne sfere, prema tome i u medijima. Moskva kontrolira vanjsku i vojnu politiku Finske i tako sprječava, primjerice, sklapanje sporazuma o međusobnoj zaštiti Finske sa Švedskom i Norveškom.
Uvredljiva riječ
Takva politika spriječila je sovjetsku invaziju i priklanjanje Finske istočnom bloku i stručnjaci se slažu da finski čelnici nisu imali izbora. No, za finsku neovisnost bio je to bolan udarac i brojni stanovnici te nordijske zemlje smatraju da je to bilo sramotno razdoblje.
"U Finskoj kada kažete da je netko 'finlandiziran', zvuči gotovo kao uvreda, znači da ste bliže Rusiji nego Zapadu", ističe bivši finski premijer Alexander Stubb u intervjuu za agenciju AFP. Brojne osobe iz tadašnjeg svijeta politike i medija danas su izložene kritikama da su si nametnuli autocenzuru više nego što je bilo potrebno kako se ne bi zamjerili Kremlju.
Nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991., Finska je mogla konačno odustati od nametnute neutralnosti i jasno se opredijeliti za zapadni blok pa je tako 1995. postala članica Europske unije, a zatim i partner, ali ne i članica NATO-a. "Bili smo malena zemlja između čekića i nakovnja", ističe profesor Teivo Teivainen sa Sveučilišta Helsinki.
"Mnogo ljudi prihvaća da je finlandizacija dio naše povijesti", no "posezati za tim danas bilo da je riječ o Finskoj ili Ukrajini, za mnoge je uvredljivo", objašnjava.
Nove situacije
Ideja da bi "finlandizacija" mogla riješiti napetosti s Rusijom i konflikt nastao od ruske aneksije Krima 2014. izaziva oštre reakcije na Baltiku.
Bivši estonski predsjednik Toomas Hendrik Ilves ističe da "Finska nije bila smatrana demokracijom" u doba finlandizacije. "To nije bilo lijepo za vidjeti", upozorava prisjećajući se da je finski predsjednik Urho Kekkonen bio na vlasti 26 godina i mandat su mu produljivali jednostavnom parlamentarnom većinom.
"Stare formule za nove situacije rijetko daju rezultata", ocijenio je Stubb na Twitteru i rekao da ne vjeruje u to da je Emmanuel Macron izgovorio tu riječ.
Bivši šef finske diplomacije koji je bio posrednik u sukobu između Rusije i Gruzije 2008. oštro odbacuje ideju da bi finlandizacija mogla biti model za razmatranje rusko-ukrajinske krize. "Nijedna velika sila, bilo Rusija ili neka druga, ne smije odlučivati o tome koju će put Ukrajina odabrati za vlastitu sigurnost", ocjenjuje.
Berlinski pregovori nisu uspjeli postići pomak?
Rusija i Ukrajina izvijestile su kako nisu uspjele postići nikakav pomak nakon dana razgovora s francuskim i njemačkim dužnosnicima u cilju okončanja osmogodišnjeg separatističkog sukoba u istočnoj Ukrajini. To označuje nazadovanje napora da se ublaži šira ukrajinska kriza u kojoj je Rusija okupila više od 100.000 vojnika u blizini ukrajinske granice, što je izazvalo strah od rata.
Ruski izaslanik Dmitrij Kozak rekao je na kasnovečernjem brifingu nakon razgovora u četvrtak u Berlinu, kako nije bilo moguće pomiriti različita tumačenja Rusije i Ukrajine oko sporazuma iz 2015. koji je imao za cilj okončati borbe između proruskih separatista i ukrajinskih vladinih snaga. "Nismo to uspjeli prevladati", rekao je.
Ukrajinski izaslanik Andriy Yermak rekao je kako nije došlo do pomaka, ali su se obje strane složile da će nastaviti razgovor. "Nadam se da ćemo se vrlo brzo ponovno sastati i nastaviti ove pregovore. Svi su odlučni postići rezultat", rekao je.
Sukob u odmetnutim regijama Donjeck i Lugansk, zajedno poznatim kao Donbas, tinja unatoč zamišljenom prekidu vatre. Promatrači Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) bilježe česta kršenja sporazuma, ponekad nailazeći na stotine incidenata dnevno. Ukrajina navodi kako je od 2014. ubijeno oko 15.000 ljudi.
Predstavnici Rusije, Ukrajine, OESS-a i dviju separatističkih regija potpisali su u veljači 2015. u Minsku sporazum od 13 točaka, a koji su podržali i čelnici Francuske i Njemačke.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov optužio je u četvrtak Ukrajinu da pokušava preraditi sporazum i birati samo elemente koji su joj najpovoljniji. Ukrajina govori kako je predana sporazumu. "Ukrajinska strana je usmjerena na konstruktivan dijalog. Svi su danas potvrdili da imamo sporazume iz Minska i da ih trebamo ispuniti", rekao je Yermak.
Rusija uvela 'crvene linije'
Ukrajina odbacuje Moskvine teze da nema nikakve veze sa sukobom, navodeći kako Rusija ima snage unutar Ukrajine koje se bore uz separatiste. Kijev odbija pregovarati s čelnicima odcijepljenih regija, ali je predsjednik Volodimir Zelenskij predložio izravne razgovore s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, što je Kremlj do sada odbijao.
Rusija poriče da planira invaziju na Ukrajinu, ali govori kako je uvela "crvene linije" kako bi osigurala da njezin bivši sovjetski susjed ne uđe u NATO i da savez ondje ne postavlja baze i rakete.
Biden: 'Stvari bi mogle brzo poludjeti'
Američki predsjednik Joe Biden rekao je u četvrtak kako bi američki građani trebali napustiti Ukrajinu sada, ali poručio je i kako neće poslati vojnike da spase Amerikance koji bježe iz te države u slučaju da Rusija izvrši invaziju.
"Ovdje nemamo posla s terorističkom organizacijom, već se radi o jednoj od najvećih vojski na svijetu. To je sasvim drugačija situacija i stvari bi mogle brzo poludjeti”, rekao je Biden u intervjuu za NBC News.
Upitan koji bi ga scenarij mogao potaknuti da pošalje vojsku u evakuiranje Amerikanaca koji bježe iz Ukrajine, odgovorio je kako takvog scenarija nema. "Kada Amerikanci i Rusi počnu pucati jedni na druge, to je svjetski rat. U vrlo smo drugačijem svijetu nego što smo ikada bili", pojasnio je.
Amerikanci upozoreni da ne putuju u Ukrajinu
Biden je ustvrdio da ako je ruski predsjednik Vladimir Putin "dovoljno nepromišljen da uđe (u Ukrajinu), dovoljno je i pametan da ne učini ništa što bi negativno utjecalo na američke državljane". Potvrdno je odgovorio na pitanje je li to ikada rekao Putinu. Upitan za pojašnjenje, je li Putinu rekao da će "Amerikanci biti granica koju ne mogu prijeći", Biden je pak rekao kako mu to nije morao reći. "Govorio sam o tome. On to zna", rekao je američki predsjednik.
Odvojeno u četvrtak, Sjedinjene Države urgirale su na Amerikance u Ukrajini da odmah napuste državu zbog pojačanih prijetnji ruske vojne akcije protiv Ukrajine, prenosi Reuters. "Ne putujte u Ukrajinu zbog povećane prijetnje ruske vojne akcije i covida-19. Oni koji su u Ukrajini, trebali bi otići sada, komercijalnim ili privatnim putem", priopćio je američki State Department.
Rusija poriče planiranje napada na Ukrajinu, ali je okupila desetke tisuća vojnika na granici s Ukrajinom.
