Svjetska energetska kriza krenula se razvijati usred naglog porasta potražnje, a stalni pad ponude bacio je tržišta nafte i plina u neviđena previranja.
Cijene goriva u Hrvatskoj posljednjeg su tjedna visoko skočile. Litra benzina skočila je za 26 lipa, dizela za 40, a autoplina za 13 lipa, što je posljedica rasta cijena nafte na svjetskim tržištima. Tako su cijene goriva prešle 11 kuna. Nakon toga je reagirala i Vlada koja je donijela uredbu prema kojoj idućih 30 dana ograničava cijenu goriva u Hrvatskoj. Cijene benzina tako smiju biti najviše 11,10 kuna, a dizela 11 kuna.
Odmah nakon toga oglasili su se i proizvođači i jasno dali do znanja da će zbog te odluke, kako bi smanjili gubitke na što je moguću manju mjeru, svoja premium goriva prodavati samo do isteka zaliha.
Cijene nafte ove su godine porasle više od 60 posto. U Europi su cijene prirodnog plina rekordno visoke, a veleprodajne cijene na spot-tržištima ove su se godine utrostručile.
Kako cijene tijekom ove energetske krize nastavljaju rasti, Francisco Blanch, voditelj istraživanja Bank of America. objasnio je četiri moguća puta koja vidi do početka 2022., piše Business Insider.
1. Nagli skok cijena energije dovest će do gospodarskog kraha
Francisco je energetsku krizu danas usporedio s rastom cijena nafte između 2007. i 2008. godine. Početkom 2007. nafta Brent bila je na samo 50 dolara za barel, a zatim se gotovo udvostručila na 95,98 dolara za barel do kraja godine. Do srpnja 2008. cijene su skočile na rekordnu cijenu od gotovo 150 dolara po barelu. No, cijene su se spektakularno srušile s početkom velike recesije.
Ako se sličan skok nafte ponovi, Francisco je rekao da bi velike industrijske tvrtke mogle samo naglo smanjiti proizvodne aktivnosti ili potpuno zatvoriti, što će u konačnici dovesti do recesije. Potrebno je napomenuti kako je skok cijena energije već natjerao neke tvrtke, osobito u Europi i Aziji, da zaustave proizvodnju.
2. Više proizvodnje
Povećanje cijena bilo koje robe potaknut će bilo kojeg proizvođača da ili poveća svoju proizvodnju ili pronađe pristupačnije alternative, rekao je Francisco.
Do sada su američke tvrtke naznačile da sljedeće godine planiraju uložiti više novca u domaću proizvodnju. U međuvremenu, kako cijene prirodnog plina i ugljena rastu, neke tvrtke prelaze na korištenje nafte. To bi moglo dodati oko 500.000 barela dnevnoj globalnoj potražnji, prema Međunarodnoj agenciji za energiju.
3. Topla zima koja će privremeno izliječiti problem
Globalne cijene energije rastu prije zime kada naglo raste potražnja za prirodnim plinom i ugljenom za grijanje kuća. Kupci diljem svijeta natječu se oko ograničene ponude, dok su cijene energije i dalje visoke. Amerikanci su već upozoreni da se pripreme za veći račun za grijanje.
No, što ako iznenada doživimo topliju zimu od očekivane? Potražnja će prirodno kliziti, a problem bi se, rekao je Francisco, trenutno izliječio "slučajno."
4. Povećanje kamatnih stopa koje će usporiti agregatnu potražnju
Zatim postoji mogućnost da će središnja banka usporiti agregatnu potražnju, rekao je Francisco. To znači dopustiti nešto veće kamatne stope i smanjiti količinsko ublažavanje, što će rashladiti ukupni rast i potrošnju energije.
Sljedeće godine će se početi povećavati stope, s obzirom na to da se gospodarstvo nastavlja oporavljati, a inflacija ostaje povišena.
