Sociolog Rastko Močnik s Filozofskog fakulteta u Ljubljani podsjetio je da je u nekadašnjoj Jugoslaviji Slovenija imala privilegiran pristup tržištu od 20 milijuna ljudi. Prema njegovim riječima, Slovenija je sada u društvu nerazvijenih zemalja poput Španjolske, Portugala i Grčke, sa siromašnog juga Unije.
''Kada se osnivao EU, postavljen je ambiciozan cilj – stvoriti zajedničku ekonomiju na približno istoj razini i podići standard nerazvijenih zemalja. No, ponajviše zbog svjetske ekonomske krize ta je koncepcija promijenjena'', upozorio je sociolog Močnik.
Kako je objasnio, EU sada funkcionira po principu kolonija u kojoj razvijena gospodarstva, poput njemačkog, francuskog i onog skandinavskih zemalja imaju privilegiran pristup u mediteranskim zemljama, dodavši da je Slovenija danas njemačka kolonija.
''Možete pogledati statistiku. Naš je privilegirani partner u vanjskoj trgovini Njemačka, robna razmjena je nejednaka. Znači, novoproizvedena vrijednost ide iz Slovenije u Njemačku'', kazao je Močnik u svojoj analizi. U prvih šest mjeseci 2012. godine iz Slovenije je u Njemačku izvezeno roba i usluga u vrijednosti 2,25 milijardi eura, dok je istovremeno uvoz u Sloveniju iz Njemačke iznosio 2,0 milijardi eura, pokazuju podaci Njemačko-slovenske trgovinske komore. Kako predviđa Močnik, u Europi će doći do sukoba razvijenih kapitalističkih zemalja s viškom kapitala i nerazvijenih koje traže taj kapital.
Opasne situacije i narodni bunt
Sadašnja Europa stvara probleme koje nije kadra rješavati na prihvatljiv način, već to čini brutalno što, smatra Močnik, dovodi do opasnih situacija i narodnog bunta. A tko će profitirati od tog narodnog bunta – otvoreno je pitanje, piše Večernji list.
Zanimljivo je pogledati gdje je slovensko gospodarstvo bilo 2003., godine uoči ulaska u EU. Slovenski bruto društveni proizvod tada je iznosio 25,8 milijardi eura, a godišnje stope rasta do ulaska u Uniju bile su oko tri posto. Od 2004. do izbijanja krize 2008. gospodarski rast Slovenije iznosio je između četiri i sedam posto. U tom je razdoblju inflacija iznosila između 0,9 i 5,7 posto. Dakle, realno je slovenski BDP danas za četvrtinu veći nego u 2003., godini prije ulaska u EU. BDP po stanovniku uvećan je u tih 10 godina 36 posto, sa 12.900 na 17.600 eura. No, veliki slovenski problem je nezaposlenost. I dok je prije 10 godina bez posla bilo 6,7 posto Slovenaca, danas ih je na burzi više od devet posto. U uvjetima velike nezaposlenosti rađa se socijalni bunt pa su ulice slovenskih gradova postale mjesta gdje se počelo rušiti političke vođe. Najprije je pao gradonačelnik Maribora, fotelja se dobrano zaljuljala čelniku Ljubljane Zoranu Jankoviću, a ovih dana pala je i vlada Janeza Janše.
Izlazak iz duboke krize sociolog Rastko Močnik vidi u stavljanju financijskog tržišta pod kontrolu, za što je, kaže, potreban "jak međunarodni, svjetski igrač", odnosno Europska unija.
