Svoja nastojanja za daljnjim proširenjima Europske unije, Bruxelles će pokušati ostvariti do 2025. godine i to primanjem u članstvo šest balkanskih zemalja. Ovaj korak dio je nastojanja da Unija ojača kontrolu migracija na svom teritoriju te da utvrdi svoju poziciju u odnosu na Rusiju i njen utjecaj u ovoj regiji. Europska komisija u utorak će objaviti dokument koji iscrtava glavne odrednice drugog najvećeg proširenja u povijesti EU.
Skepsa starih članica
No, unatoč velikim ambicijama Bruxellesa, ovo će proširenje sasvim sigurno naići na veliku kritiku nekih država članica. Ovaj plan da Srbija, BiH, Crna Gora, Makedonija, Kosovo i Albanija uđu u Uniju do 2025. godine zvuči čak pretjerano optimistično, što zbog vrlo specifičnog okruženja i međusobnih odnosa među tim zemljama, što zbog činjenice da je Unija, nakon krize eurozone i najave Brexita doživjela svojevrstan zamor i skepsu spram bilo kojih novih članica.
'U neku ruku, ovih šest zemalja nisu nikakvi autsajderi. Oni su već itekako unutra i mi ih trebamo. Zato moramo dati vjetar u leđa procesu daljnjeg proširenja', rekao je za Financial Times jedan briselski diplomat koji dodaje kako je godina 2025. samo cilj koji je podložan promjenama. Ističe i kako se od ovih balkanskih zemalja očekuje da međusobno riješe postojeće bilateralne probleme i riješe problem korupcije kako se ne bi ponovio scenarij koji je EU proživljavala s Bugarskom i Rumunjskom nakon njihova pristupanja.
Srbija i Crna Gora, koje su već započele pristupne pregovore, trenutno su najizgledniji kandidati za pristupanje 2025. godine što je Juncker, koji bi sljedećeg mjeseca trebao krenuti na balkansku turneju, rekao još u studenom.
Migrantska ruta i problematični Rusi
Iako se može očekivati otpor od strane dijela starih članica, Balkan je Uniji posebno bitan zbog migrantskih ruta i utjecaja kojeg je u ovim zemljama, Srbiji posebno, ostvarila Rusija koja koristi euroskepticizam ne bi li se nametnula kao alternativni partner. 'Značajan broj stanovnika ove regije ne vjeruje da će ikada pristupiti Uniji. Oni su od toga zapravo digli ruke', rekao je FT-u Florian Bieber, stručnjak za područje jugoistočne Europe i profesor Sveučilišta u Grazu.
No, unatoč tome, Bieber smatra da bi strateški dokument, koji će uslijediti summitu u Sofiji u svibnju ove godine, mogao pokazati potencijalnim članicama da još ima šansi za članstvo. Možda malo neobično, ali Bugarska, koja će predsjedavati Unijom u prvoj polovici ove godine, i Austrija, koja će predsjedavati u drugoj polovici godine, upravo su zapadni Balkan istaknuli kao prioritet.
No, na stranu bilateralni problemi, katastrofalna gospodarska situacija i opći euroskepticizam, velike članice mogle bi stvarati probleme u procesu pristupanja zbog nekih drugih stvari. Primjerice, tu je pitanje Kosova kojeg Španjolska nikada nije priznala, logično, s obzirom na pitanje Katalonije. Što bi pristupanje Kosova moglo značiti za status Katalonije i koliko će tu Španjolska moći urgirati.
