Europske zemlje razmatraju mogućnost slanja trupa u Ukrajinu u slučaju primirja ili mirovnog sporazuma, budući da je novoizabrani predsjednik SAD-a, Donald Trump, jasno dao do znanja da neće slati američke vojnike kako bi osigurali sigurnost, izvijestili su dužnosnici i diplomati, piše Reuters.
Razgovori, koje predvodi francuski predsjednik Emmanuel Macron, još su u ranoj fazi, no već su otkrili podjele oko ciljeva i mandata takve misije – pa čak i o opravdanosti rasprave o toj temi u ovom trenutku.
S obzirom na to da je Kijev u nepovoljnoj situaciji u ratu, europski čelnici žele izbjeći stvaranje dojma kod ruskog predsjednika Vladimira Putina da vjeruju kako je vrijeme za pregovore te da bi mogao zadržati svoje teritorijalne dobitke. Naglašavaju kako su fokusirani na povećanje vojne i ekonomske pomoći Ukrajini te ne vide nikakve znakove da je Putin spreman za pregovore.
Rizik od izravnog sukoba s Rusijom
Ipak, iza kulisa, neki dužnosnici razmatraju kako bi europske zemlje mogle pružiti sigurnosna jamstva Ukrajini, uključujući slanje snaga koje bi brojale desetke tisuća vojnika na ukrajinsko tlo.
Takva bi snaga povećala rizik od izravnog sukoba s Rusijom i dodatno opteretila europske vojske, čije su zalihe oružja iscrpljene zbog donacija Ukrajini, a koje se tradicionalno u velikim misijama oslanjaju na američku podršku.
Međutim, Trump je isključio sudjelovanje američkih trupa u provođenju primirja te je u razgovorima s Macronom i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem 7. prosinca u Parizu inzistirao da tu ulogu preuzmu isključivo Europljani, prema izjavama dva izvora.
Velike europske zemlje poput Francuske, Njemačke, Italije, Poljske i Velike Britanije mogle bi činiti glavninu tih snaga, tvrde dužnosnici.
POGLEDAJTE VIDEO: Trump poslao znakovitu poruku zemljama NATO-a: 'Dva posto ili vas Amerika neće braniti'
