Američka i ukrajinska delegacija sastat će se u utorak u Saudijskoj Arabiji kako bi razgovarale o onome što SAD naziva početkom prekida vatre s Rusijom. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kazao je da će idući tjedan putovati u Saudijsku Arabiju, ali da neće osobno sudjelovati u pregovorima.
Ruske snage su u noći na petak napadima uništile ukrajinsku energetsku i plinsku infrastrukturu, u prvom velikom napadu otkad je SAD zaustavio dijeljenje obavještajnih podataka s Kijevom.
Zelenski, pokušavajući pojačati zapadnu podršku svojoj državi nakon što je američki predsjednik Donald Trump preokrenuo politiku SAD-a u korist Moskve, pozvao je na primirje u zraku i na moru, no ne i na kopnu, što je ideja koju je prva sugerirala Francuska.
Ključni događaji:
- SAD i Ukrajina razgovarat će o prekidu vatre u Saudijskoj Arabiji u utorak
- Kremlj zaprijetio EU zbog 'konfrontirajuće' retorike
- Francuski borbeni avioni Mirage prvi put u akciji u Ukrajini
- Zelenski pozvao na primirje u zraku i na moru
Tijek događaja:
Ukrajina dobila milijardu dolara od zamrznute ruske imovine
13.35 - Ukrajina je primila prvi dio sredstava u vrijednosti od jedne milijarde dolara iz Ujedinjenog Kraljevstva, koji su pribavljeni iz prihoda od zamrznute imovine, piše Sky news.
Ukrajinski premijer Denis Šmihal najavio je da će sredstva iskoristiti za jačanje obrambenih sposobnosti Ukrajine.
"Očekujemo da sva državna imovina Rusije bude zaplijenjena i prenesena u korist naše zemlje u budućnosti", dodao je.
Zelenski poziva na primirje u zraku i na moru: 'Moramo prisiliti Rusiju da prekine ovakve napade na život'
12.52 - "Prvi korak prema stvarnom miru moraju uključivati prisiljavanje jedinog izvora ovog rata, Rusije, da zaustavi ovakve napade na život", poručio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na X-u u petak nakon masovnog ruskog napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu i civilne objekte u kojem su ozlijeđeni deseci osoba.
Ukrajinski čelnik ponovio je svoj poziv na ograničeno primirje na nebu i moru, što je ranije predložio francuski predsjednik Emmanuel Macron.
"Sinoć je ruska vojska izvela još jedan masovni napad na našu energetsku infrastrukturu. Gađali su objekte u nekoliko regija - Odesi, Poltavi, Chernihivu i Ternopilu. Rusi su lansirali gotovo 70 krstarećih i balističkih projektila te gotovo 200 jurišnih dronova. Sve to je bilo usmjereno protiv infrastrukture koja osigurava normalan život", dodao je Zelenski.
Ponovio je da su u zaštiti ukrajinskog neba prvi put sudjelovali francuski borbeni zrakoplovi Mirage 2000, uz borbene zrakoplove F-16. Pohvalio je djelovanje ukrajinske protuzračne obrane, vojnom zrakoplovstvu i svima ostalima koji su sudjelovali u borbama.
"Tišina na nebu - zabrana uporabe projektila, dronova dugog dometa i zračnih bombi. A tišina na moru - pravo jamstvo normalne plovidbe. Ukrajina je sprema ići putem mira, a Ukrajina je ta koja teži miru od prve sekunde ovog rata. Cilj je prisiliti Rusiju da zaustavi rat", zaključio je u objavi.
Saudijska Arabija o sastanku SAD-a i Ukrajine
12.10 - Saudijska Arabija pozdravila je to što će u utorak biti domaćim američko-ukrajinskog sastanka, priopćilo je ministarstvo vanjskih poslova.
Ističu da će kraljevina nastaviti činiti sve što može kako bi okončali ukrajinsku krizu, prenosi France 24.
Kremlj zaprijetio odgovorom Europskoj uniji
12.00 - Kremlj je osudio "konfrontirajuću retoriku Europske unije" o Rusiji i zaprijetio odgovorom, dan nakon što su se europski čelnici hitno sastali u Bruxellesu kako bi raspravili nastavak podrške Ukrajini i povećanje izdvajanja za obranu.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov kazao je novinarima da EU "pozicionira Rusiju kao glavnog neprijatelja", kazavši da ih takva retorika odmiče od postizanja mirnog rješenja u Ukrajini.
"Ovo bi potencijalno moglo biti predmet duboke zabrinutosti za nas i mogla bi se javiti potreba da poduzmemo odgovarajući odgovor kako bi osigurali našu sigurnost", dodao je Peskov.
Kremlj: Nacrt mirovnog sporazuma s početka rata mogao bi biti početna točka za kraj sukoba
11.25 - Nacrt mirovnog sporazuma između Ukrajine i Rusije o kojem se raspravljalo 2022., u prvim tjednima rata u Ukrajini, mogao bi biti polazište za konačno rješenje sukoba, kazao je Kremlj u petak, a prenijeli strani mediji.
Domaćim mirovnih pregovora u to vrijeme bila je Turska, ujedno članica NATO-a.
Podsjetimo, samo četiri dana nakon početka rata, ruska i ukrajinska delegacija sastale su se u Bjelorusiji. Ukrajina je tražila trenutačni prekid vatre i povlačenje ruskih trupa. S druge strane, Moskva je tražila "denacifikaciju Ukrajine", njezin neutralni status i priznanje da Krim pripada Rusiji.
Nekoliko dana kasnije, zaraćene strane sastale su se u Brestu u Bjelorusiji, gdje se u konačnici održao i treći krug pregovora.
Razgovori Rusije i Ukrajine zatim su se preselili u Tursku, prvo u Antaliju pa u Istanbul.
Zbog masakra u Buči, Ukrajine je u travnju 2022 odbila nastavak pregovora.
Francuski lovci Mirage prvi put u obrani Ukrajine
11.05 - Francuski borbeni avioni Mirage 2000 po prvi su put korišteni u borbenim operacijama otkako su stigli u Ukrajinu prije mjesec dana, objavilo je ukrajinsko ratno zrakoplovstvo.
U izvještaju navode da je noćašnji ruski napad bio usmjeren na ukrajinsku vađenja plina te da je Rusija ispalila 67 projektila i 194 drona.
Ukrajinske su snage, navode, oborili 33 krstareće rakete i 100 dronova. U obrani su osim borbenih aviona F-16 korišteni i francuski lovci Mirage 2000, prenosi Sky news.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron najavio je slanje lovaca Mirage prošloga ljeta. Avioni su u Ukrajinu stigli u veljači ove godine nakon što su piloti završili obuku.
'Putin će pristati na prekid vatre pod svojim uvjetima'
10.44 - Bivši britanski veleposlanik u Rusiji Laurie Bristow uvjeren je da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao pristati na prekid vatre s Ukrajinom, ali "pod svojim uvjetima", rekao je u razgovoru za Sky news.
"A taj uvjet bi bio da prekid vatre mora biti privlačniji za Rusiju od nastavka borbe", smatra diplomat.
To se, kaže, može ostvariti na jedan od dva načina.
"Ili će Ukrajina biti oslabljena ili Rusija. U ovom trenutku vidimo da je Ukrajina ta koja je oslabljena na bojnom polju zbog obustave američke vojne pomoći", ustvrdio je.
Reakcije na najavljene razgovore SAD-a i Ukrajine
10.28 - Komentirajući najavljene razgovore SAD-a i Ukrajine u Saudijskoj Arabiji o prekidu vatre, direktor vojnih znanosti na institutu Royal United Services Matthew Savill istaknuo je kako će oni biti olakšanje za Ukrajince, ali i Europljane u cjelini.
"Mislim da će i Ujedinjeno Kraljevstvo odahnuti jer je jasno da su to pokušali dogovoriti iza kulisa i iskoristiti svoj utjecaj", kazao je za BBC Radio.
Kao izazov ističe činjenicu da su SAD zauzele "prilično antagonističku" poziciju prema Ukrajini, kao i pitanje hoće li Europa imati mjesto za pregovaračkim stolom u konačnici.
Sastanak Ukrajine i SAD-a o 'prekidu vatre' u utorak
10.22 - Američka i ukrajinska delegacija sastat će se u utorak u Saudijskoj Arabiji kako bi razgovarale o onome što SAD naziva početkom prekida vatre s Rusijom, prenosi BBC.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ranije u petak potvrdio je da će sljedeći tjedan otputovati u Saudijsku Arabiju, ali da neće osobno sudjelovati u pregovorima.
Ukrajinski čelnik nada se da će sastanak biti "značajan" te da Kijev želi i radi na postizanju "brzoj i trajnog mira".
Vijesti o razgovorima Kijeva i Washingtona stižu nakon što je američki predsjednik Donald Trump održao izravne razgovore s ruskim čelnikom Vladimirom Putinom i zaustavio dijeljenje obavještajnih podataka s Ukrajinom, ali i pauzirao vojnu pomoć toj zemlji.
Trump vjeruje da je Saudijska Arabija najbolje pozicionirana da dovede Rusiju i Ukrajinu za pregovarački stol.
Najmanje 18 ozlijeđenih u ruskim napadima diljem Ukrajine, među njima i djeca
9.25 - Najmanje 18 osoba, uključujući četvero djece, ozlijeđeno je u noćnim ruskim napadima, kazali su ukrajinski dužnosnici. Za sada nema izvješća o poginulima.
Prvi je to takav ruski napad otkako je SAD pauzirao voojnu pomoć Ukrajini prošloga tjedna, prenosi BBC, i ujedno jedan od najvećih napada ruskih brodova iz Crnoga mora od početka godine prema riječima glasnogovornika ukrajinske mornarice Dmytra Pletenchuka.
U drugom najvećem ukrajinskom gradu ranjeno je osmero ljudi, te je oštećena kritična infrastruktura, a pogođene su i stambene zgrade.
Sedmero ljudi, uključujući dvije djevojčice od tri i četiri godine ranjene u u Slovyansku u Donjeckoj regiji nakon što su Rusi grad gađali dvama gliserskim bombama, potvrdio je guverner Vadym Lyakh.
Prema navodima šefa lokalne uprave Oleksandra Honcharenka, dijete je ozlijeđeno i u Kramatorsku.
Još su dvije osobe ozlijeđene u Myrhorodu u središnjoj Ukrajini nakon što su ostaci projektila pali na obiteljsku kuću.
Ursula von der Leyen: 'Piše se povijest'
9.03 - "Ovo su izvanredna vremena koja zahtijevaju izvanredne mjere", poručila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nakon hitnog europskih čelnika na samita o Ukrajini u Bruxellesu.
Istaknula je da postoji "jasna i prisutna opasnost" te da je Europa odlučna da djeluje "s razmjerom, brzinom i odlučnošću" koju ova situacija zahtjeva.
"Odlučni smo ulagati više, bolje i brže zajedno", dodala je nakon što su se države članice složile oko jačanja obrane.
"Od Pariza do Londona i Bruxellesa, pokazali smo da smo voljni i sposobni pojačati naše zajedničke napore i učinkovito se koordinirati. Danas se piše povijest", ustvrdila je von der Leyen.
Orban: Financiranje Ukrajine bi uništilo Europu
8.47 - Mađarski premijer Viktor Orban rekao je u petak za državni radio da bi financiranje Ukrajine "uništilo Europu"
Nakon što je odbio potpisati izjavu o podršci Ukrajini, koju su potpisale sve ostale zemlje EU, Orban je kazao da si EU ne može priuštiti financiranje vojnih napora Ukrajine nakon što je pauzirana vojna pomoć SAD-a.
"Ako SAD prestane (financirati rat), zašto bi ostalih 26 država članica (EU) imalo priliku završiti ovaj rat?", upitao je Orban. Umjesto produljenja rata, dodaje Orban, Europa bi trebala podržati mirovne pregovore koje predvodi američki predsjednik Donald Trump.
Orban, saveznik američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji također njeguje veze s Moskvom, rekao je za državni radio da će njegova vlada u Mađarskoj pokrenuti "javno savjetovanje" o pristupanju Ukrajine Europskoj uniji u nadolazećim tjednima.
Obrambeni samit Europske unije u Bruxellesu održao se usred bojazni da bi Rusija, ohrabrena ratom u Ukrajini, mogla sljedeće napasti neku državu EU i da se Europa više ne može osloniti na SAD da će joj priteći u pomoć.
Što je odlučeno na izvanrednom samitu o Ukrajini?
8.39 - Svih 27 čelnika država članica podržali su u četvrtak na samitu u Bruxellesu zaključke o jačanju europske obrane, dok je zaključke o Ukrajini podržalo njih 26, bez mađarskog premijera Viktora Orbana.
U tekstu o Ukrajini priložena je rečenica “čvrsto podržan od strane 26 država članica”. Ta rečenica pridodana je tekstu zaključaka, ali nije dio zaključaka, objasnili su iz Europskog vijeća. Nakon usvajanja zaključaka, čelnici su nastavili raspravu o Ukrajini.
Europska unija također je odlučila da kreće u snažnije naoružavanje, odnosno najavljeno je nikad veće ulaganje u obranu. U zaključcima se navodi da će države EU ubrzati mobilizaciju potrebnih instrumenata i financiranje kako bi ojačale sigurnost, obrambenu spremnost i smanjile stratešku ovisnost.
"Pokazali smo da je Europska unija dorasla izazovu, gradeći europsku obranu i stojeći uz Ukrajinu rame uz rame", kazao je novinarima predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa.
Europsko vijeće u zaključcima je naglasilo i potrebu za nastavkom znatnog povećanja rashoda za europsku sigurnost i obranu.
Svoj plan o naoružavanje Europe i financiranju obrane (ReArm Europe) težak 800 milijardi predložila je predsjednika Europske komisije Ursula von der Leyen.
Plan "Ponovno naoružavanje Europe" predviđa i stvaranje novog mehanizma za osiguravanje 150 milijardi eura kroz kredite s jamstvom zajedničkim proračunom EU-a, što je koncept koji je izazvao kontroverze u pojedinim državama.
Masovni napad Rusije na ukrajinsku infrastrukturu
8.30 - Ukrajinska energetska i plinska infrastruktura našla se u petak pod napadom nakon projektila i bespilotnih letjelica iz Rusije, potvrdio je ukrajinski ministar energetike. Napad je uslijedio nekoliko sati nakon što su europski čelnici pristali pojačati ulaganje u obranu na izvanrednom samitu.
Ruski napad u petak uništio je pogone za proizvodnju prirodnog plina ukrajinske državne naftne i plinske tvrtke Naftogaz, objavila je tvrtka u petak.
"Oštećena su proizvodna postrojenja. Srećom, nema žrtava", objavila je tvrtka na aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.
Na društvenim mrežama šire se fotografije i snimke jutrošnjih napada. Prema prvim informacijama, pogođena je Odesa, a lokalni dužnosnici izvijestili su o napadima u drugim regijama na sjeveru i zapadu zemlje.
U regiji Chernihiv u napadu je oštećen jedan od proizvodnih pogona, kazao je guverner Viacheslav Chausu.
Guverner Ternopila Vjačeslav Nehoda kazao je da je pogođeno kritično industrijsko postrojenje u zapadnoj regiji i najavio moguće probleme u opskrbi plinom. Nema prijavljenih žrtava, prenosi France 24.
Žrtava ni štete nije bilo u regiji Ivano-Frankvisk, potvrdila je guvernerka Svitlana Onyshchuk dodajući da je ukrajinska protuzračna obrana odbila napad na infrastrukturne objekte.
Kina o miru u Ukrajini
8.19 - Kina je objavila da je voljna surađivati s međunarodnom zajednicom kako bi Ukrajini donijela "pravedan, trajan i obvezujući mirovni sporazum", uz obećanje da će u tome igrati "konstruktivnu ulogu".
Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi poručio je da je važno postići sporazum koji svaka strana može prihvatiti.
"Kina je voljna surađivati s međunarodnom zajednicom u skladu sa željama relevantnih strana kako bi se postiglo konačno rješenje krize i trajni mir te će nastaviti igrati konstruktivnu ulogu", kazao je, prenosi Sky news.
'Trump je na strani osvajača, prepreka miru nije Zelenski'
8.09 - John Sawers, koji je radio za britansku vladu više od 30 godina, kazao je da je pristup američkog predsjednika Donalda Trumpa oko rata u Ukrajini "nagnuo" sukob u korist Rusije te da je SAD "u osnovi na strani osvajača i vrši pritisak na žrtvu".
"Mislim da će Amerikanci u jednom trenutku otkriti da prepreka miru nije Volodimir Zelenski, niti Ukrajinci, već ruske ambicije. A onda ćemo vidjeti kako će predsjednik Trump i njegova administracija odgovoriti", kazao je Sawers u emisiji The World with Yalda Hakim.
Stručnjak je istaknuo da, iako je SAD nepredvidiv partner, smatra da je pouzdan te da Velika Britanija mora nastaviti razgovarati s Amerikom.
Trump: Postigli smo veliki napredak s Rusijom i Ukrajinom
7.55 - Sjedinjene Američke Države postigle su napredak u pregovorima s Ukrajinom i Rusijom posljednjih dana, kazao je američki predsjednik Donald Trump u razgovoru s novinarima u Ovalnom uredu Bijele kuće, čineći se optimističan oko okončanja rata u Ukrajini.
"Bilo bi sjajno privesti rat kraju", citirao ga je Kyiv Independent, ne otkrivajući pojedinosti o vrsti "napretka". No, njegova izjava podudara se s potvrdom ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog o sastanku ukrajinskih i američkih čelnika idućeg tjedna u Saudijskog Arabiji i razgovorima o okončanju rata.
Istaknuo je da bi brzi završetak rata značio da "ne moramo više razgovarati na taj način, o nuklearnom oružju", čime se referirao na nedavnu izjavu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona koji je u obraćanju naciji govorio o mogućnosti proširenja nuklearne zaštite na europske saveznike.
Također je ustvrdio da je u svom prvom mandatu na čelu SAD-a "jako napredovao s Rusijom" prema sporazumu o nuklearnom razoružanju, unatoč poteškoćama koje je nazvao "ruskom prevarom".
Zelenski potvrdio sastanak Ukrajine i SAD-a
7.50 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u noćnom je obraćanju ponovio da je Ukrajina "najviše zainteresirana za mir" i potvrdio je da će ukrajinski dužnosnici idućeg tjedna razgovarati s partnerima iz SAD-a oko okončanja s Rusijom, kako je ranije već najavljeno.
Zelenski je dao naslutiti da on osobno neće sudjelovati u tim razgovorima, ali će biti u zemlji i, kako je najavio, sastati se s tamošnjim prijestolonasljednikom.
"Nakon toga će moj tim tamo raditi s američkim partnerima. Ukrajinu najviše zanima mir", istaknuo je Zelenski.
Trump o Europi: 'Ako ne plate, neću ih braniti'
6.43 - Američki predsjednik Donald Trump u četvrtak je doveo u pitanje predanost Sjedinjenih Država NATO-u i solidarnost savezničkih zemalja unutar transatlantskog obrambenog saveza.
"Ako ne plate, neću ih braniti", rekao je Trump pred novinarima u Ovalnom uredu.
Reagirao je na to francuski predsjednik Emmanuel Macron koji je pozvao na poštovanje. Opširnije OVDJE.
Macron o Putinu: 'On je revizionistički imperijalist'
6.36 - Predsjednik Macron u četvrtak je rekao za ruskog predsjednika Vladimira Putina da je "revizionistički imperijalist" te ga je usporedio s Napoleonom.
"Napoleon je vodio osvajanja. Jedina imperijalna sila koju danas vidim u Europi zove se Rusija", rekao je Macron na kraju jučerašnjeg europskog samita u Briselu.
Macron je istaknuo i da, ako Moskva želi prekid vatre u Ukrajini u sklopu pregovora s SAD-om, to nije zbog sklapanja "trajnog mira" već "kako bi se bolje nastavio rat". Opširnije OVDJE.
Nastavak razgovora SAD-a i Ukrajine idući tjedan
6.19 - Posebni izaslanikpredsjednika Trumpa, Steve Witkoff, najavio je da se sljedeći tjedan planira sastanak s Ukrajincima u Saudijskoj Arabiji u okviru mirovnog sporazuma za prekid neprijateljstava s Rusijom.
"Sada smo u razgovorima kako bi koordinirali sastanak s Ukrajincima", rekao je, dodajući da će to vjerojatno biti u Rijadu ili Džedi. Opširnije OVDJE.
Sažetak jučerašnjeg EU samita u Bruxellesu
JUČER - Reporterka RTL Danasa, Ana Mlinarić, izvještava iz Bruxellesa:
Europa je donijela političku odluku da kreće u naoružavanje, što je presedan koji se nije dogodio od Drugog svjetskog rata. Odluka će se još razrađivati.
Predsjednica Europske Komisije, Ursula von der Leyen, nada se povećati ulaganje u naoružanje na 800 milijardi eura. O tome će se još raspravljati krajem mjeseca i u svibnju.
Kako doznaje naša reporterka, prezadužene zemlje tražile su da Europska unija osigura dio novca kako se ne bi sve financiralo isključivo iz proračuna država članica. Kao jedna od opcija spominju se nepotrošene milijarde iz Fonda za oporavak i otpornost koje su zemlje na raspolaganju imale tijekom ove krize.
Europski čelnici jučer su usuglašavali svoje stavove oko nastavka podrške Ukrajini, ali zaključci su usvojeni bez Mađarske, čiji premijer Viktor Orban ostaje vjeran svojim stavovima. Spominje se financijska pomoć i sigurnosna jamstva, iako još nije poznato kakva. Spominje se i put Ukrajine prema EU-u, iako se ne navodi rok kada bi se to moglo očekivati.
Idućih će dana jedna od tema biti i kako se Europa može uključiti u pregovore s Rusijom, SAD-om i Ukrajinom te razgovarati o europskoj sigurnosti.
Zanimljiva je ideja, koju zagovara i premijer Andrej Plenković, da Europa odabere osobu koja će ravnopravno razgovarati s Keithom Kellogom, američkim povjerenikom. Jedno od imena koje se spominje u tom kontekstu je i ono bivše njemačke kancelarke - Angele Merkel.
Iako se do sada u zaključcima uvijek spominjala suradnja NATO-a i EU-a, ovoga puta se, s jedne strane, govori o suradnji i pomoći Ukrajini od strane EU-a sa saveznicima i NATO članicama koje slično misle.
Politički je to zaokret kojim Europa daje do znanja da je spremna i na nova savezništva te 'koaliciju voljnih', a koju zasada predvode ne-članica EU-a, Velika Britanija na čelu s premijerom Starmerom, te Francuska na čelu s predsjednikom Macronom.
Rusi ponovno napadaju Odesu
JUČER - Rusi su pokrenuli novi masovni napad dronovima na lučki grad Odesu, oštetili energetsku infrastrukturu i izazvali požare. U predgrađu su pogođene tri stambene zgrade.
POGLEDAJTE VIDEO: Panika u Europi: Donesena je odluka da se kreće u naoružavanje do zuba
