Kriza u Ukrajini pomalo je je u stranu stavila krizu u susjedstvu, onu u Bosni Hercegovini gdje bi se ove godine trebali održati izbori. Europska unija najavila je da će nastaviti napore kako bi se u BiH usvojio novi izborni zakon, ali i bez obzira na ishod tih napora, ustraje da se izbori moraju održati u roku u kojem su zakazani.
Kako piše Jutarnji list, nepodobna je ovo pozicija za Hrvate u BiH koji su najavili i mogućnost bojkotiranja izbora ako se ne promijeni izborni zakon.
Službe Europske unije sastavile su pripremni dokument . "Dokument o raspravi" o BiH, koja će se održati u ponedjeljak 21. veljače na Vijeću vanjskih poslova EU, detaljno opisuje situaciju u toj državi, kako se navodi u dokumentu, kao "najdublju političku krizu od kraja rata 1995. godine". Takva situacija, stoj u dokumentu, "ugrožava stabilnost i sigurnost u zemlji, ozbiljno dovodi u pitanje perspektivu i testira ulogu EU kao geopolitičkog faktora, njezinu sposobnost da razvija svoj kontinent prema svojim vrijednostima i standardu te očuva svoje najbliže susjedstvo od suprotnih vanjskih utjecaja".
Utjecaj Rusije i Kine
Pod "vanjskim utjecajem" se prije svega misli na ulogu Rusije i Kine koje su u Vijeću sigurnosti spriječile potvrdu visokog predstavnika Christiana Schmidta i dovodile u pitanje i mandat vojne misije Althea EUFOR-a u BiH. Za Tursku i Srbiju se navodi da su uključeni u traženju rješenja.
Rasprava ministara EU trebala bi se voditi oko dva ključna cilja: jedan je osigurati izbornu reform putem dijaloga, a druga spriječiti razbijanje državnih institucija koje je u tijeku sa strane Republike Srpske.
EU u tu svrhu, osim povećanog angažmana s najviše političke razine, priprema i sankcije protiv Republike Srpske koje bi bile "krajnja mjera".
"Ministri se također pozivaju da daju smjernice o ciljanom korištenju financijske pomoći EU u BiH, kao i o mogućem korištenju restriktivnih mjera, a ove posljednje samo kao krajnji instrument u slučaju daljnje eskalacije situacije", stoji u dokumentu. Te sankcije bi bile financijski, putem uskraćivanja fondova EU.
U dokumentu se spominje da je EU već najavio da će uvjetovati potpisivanje ugovora o investiciji 600 milijuna eura u Republiku Srpsku namijenjenih za cestovni i željeznički koridor 5C s okončanjem političke krize i povratka punog funkcioniranja državnih institucija.
'Destabilizirajući postupci RS-a'
Diplomati EU najčešće spominju Mađarsku i Hrvatsku koje se protive bržim i jačim sankcijama protiv Milorada Dodika i Republici Srpskoj jer žele "dati šansu dijalogu". U EU upozoravaju da posebno Rusija koristi podjele u BiH, a to bi se moglo i pogoršati ako se pogorša "šira geopolitička situacija".
"Uključivanje trećih država u BiH se povećava. Srbija i Turska su angažirane na rješenje situacije na visokoj razini. Drugi iskorištavaju postojeće podjele kako bi ugrozili reforme i europsku perspektivu zemlje. Postoji značajan rizik da se destabilizirajući postupci Republike Srpske povećaju ako se geopolitičke okolnosti dodatno zaoštre. Takav negativni utjecaj se već prelio na multilateralnoj sceni 2021. (Zajednička draft rezolucija Rusije i Kine o Uredu visokog predstavnika), uz prijetnju vetom za obnovu izvršnog mandata EUFOR Althea", stoji u dokumentu.
Ovo će biti prvi sastanak na kojem će sankcije biti i jedna od tema rasprave. Prije su sankcije protiv Dodika spominjali pojedini ministri, ali to formalno nije bilo na dnevnom redu.
Ovim dokumentom se sugerira da bi se napori trebali nastaviti. A cilj reformi bi, prema EU, trebali biti "izmjene izbornog zakona kojima se poboljšavaju standardi (veća transparentnost)", "izmjena Ustava kojim bi se jamčilo poštivanje odluke Europskog suda za ljudska prava i ravnopravnost svih građana" te "revidiranje modaliteta izbora predsjedništva".
Odljev radnika
U okviru ovoga svakako su i provedba presude iz slučaja Sejdić Finci, ali i zahtjevi Hrvata u BiH da sami biraju svoje predstavnike u tijelima vlasti, uključujući i člana predsjedništva. Cilj EU je i "poboljšati funkcioniranje Federacije BiH kako bi se spriječile buduće blokade". U dokumentu se upozorava da već postoje najave o bojkotu izbora, što bi moglo dovesti do novih tenzija, a EU ne isključuje ni izbijanje sukoba. Zato zagovara slanje jasne poruke da se izbori moraju održati u zadanom roku po svaku cijenu, ali i da treba nastaviti razgovor o reformama prije izbora u listopadu.
"Aktivno uključivanje aktera EU (visoki predstavnik, posebni izaslanik, Komisija, države članice, Europski parlament) bit će neophodno također kako bi se ponovilo da se izbori 2022. trebaju održati u zakazanom roku, bez obzira na ishod reformi". piše u dokumentu.
Uz političku krizu u BiH ovaj dokument upozorava i na veliki odljev radnika i građana iz BiH. Navode brojke od između 10 do 57 tisuća državljana BiH koji godišnje dobivaju trajni boravak u zemljama EU.
