Predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen, sastavlja plan za spašavanje europskih industrija od propadanja. Postoji samo jedan problem: europske vlade to mrze.
Von der Leyen će ovoga tjedna iznijeti svoje ideje za industrijsku politiku, osmišljenu kako bi se pomoglo velikim proizvođačima i drugim poduzećima da ostanu konkurentni pred dvjema egzistencijalnim prijetnjama: visokim računima za energiju i američkim konkurentima koji primaju domaće subvencije.
Središnji dio tog plana je labavljenje ograničenja o tome koliko novca vlade - ili centralno EU - mogu iskoristiti za subvencije, poznate kao državna potpora, i tako pomoći posrnulim tvrtkama, piše Politico.
'Marx na steroidima'
Međutim, postoji rizik da će, ako se ukinu ograničenja na subvencije, najbogatija europska gospodarstva poput Njemačke i Francuske nadmašiti najslabije članice EU-a, a to bi uništilo načelo pravednosti koje podupire jedinstveno europsko tržište.
"Ti planovi riskiraju fragmentaciju jedinstvenog tržišta i postavljanje temelja za besplatne subvencije za sve", rekao je jedan diplomat EU-a za Politico. Takozvani jednaki uvjeti europskog gospodarstva 'vise o niti' nakon što su milijarde eura državnih subvencija već odobrene tijekom pandemije i za suzbijanje početnog šoka ruske invazije na Ukrajinu, dodao je.
Planovi Von der Leyenove za novi europski fond za suverenitet – potencijalno izvor gotovine otvoren za manje zemlje članice – samo su 'smicalica' da se ublaže pravila o subvencijama, dodao je drugi diplomat.
U nacrtu zaključaka, predsjednik Vijeća Charles Michel također je iznio ideju o uspostavi fonda financiranog zajedničkim zajmovima EU-a koji bi omogućio zemljama EU-a subvencioniranje industrije pod jednakim uvjetima. Širok raspon veleposlanika EU-a složio se s tim nacrtom zaključaka na prošlotjednom sastanku međutim, nizozemski veleposlanik Robert De Groot žestoko je osudio taj Michelov govor te kazao da je kao "Karl Marx" na steroidima, navode diplomati.
Strah od fragmentacije tržišta
Drugi diplomat EU-a kazao je da su nacrti zaključaka "napisani u Parizu". Naime, Francuska je predvodila napore da se prošire labavija pravila državne potpore, koja bi vladama omogućila da tvrtkama daju više novca.
Čelnici EU-a raspravljat će o različitim opcijama na samitu 9. i 10. veljače. Von der Leyen to planira popratiti detaljnijim prijedlozima industrijske politike u ožujku, nakon čega slijedi Zakon o nultoj industriji koji bi usmjerio ulaganja u proizvodna mjesta zelene tehnologije. Von der Leyen je rekla da će dugoročno raditi na Europskom fondu za suverenitet.
Danska, Finska, Irska, Nizozemska, Poljska i Švedska već su izrazile svoje strahove da 'državna potpora za masovnu proizvodnju i komercijalne aktivnosti može dovesti do značajnih negativnih učinaka uključujući fragmentaciju unutarnjeg tržišta, štetne utrke za subvencijama i slabljenje regionalnog razvoja'.
Ministri financija Finske, Češke, Danske, Estonije, Irske, Austrije i Slovačke poslali su prošloga tjedna pismo povjereniku za trgovinu Valdisu Dombrovskisu, kritizirajući ono što nazivaju "trajnim ili pretjeranim neciljanim subvencijama" kao odgovor američke poteze. Italija je također upozorila protiv labavljenja pravila o državnoj potpori te je istaknula da je 77 posto državne potpore odobrene prema trenutnom kriznom okviru "koncentrirano u dvije države članice" – Francuskoj i Njemačkoj – te da bi ta neravnoteža mogla dodatno porasti budući da se druge zemlje ne mogu mjeriti s potrošačkom moći Njemačke i Francuske.
Sa svoje strane, povjerenica za tržišno natjecanje Margrethe Vestager zauzela je oprezan pristup, rekavši nedavno atašeima EU-a za državnu pomoć da žurba sa subvencijama za jačanje industrijske konkurencije u EU-u "neće uspjeti".
Prenamjena neiskorištenih zajmova
Dok se države EU-a nastavljaju prepirati oko toga kako najbolje odgovoriti na ogromni zeleni paket subvencija Sjedinjenih Država, Komisija ne otkriva odakle će taj novac doći.
Kao dio nacrta planova koje bi von der Leyen trebala predstaviti u srijedu, Komisija preferira prenamjenu neiskorištenih zajmova iz paketa bloka za oporavak i drugih okvira financiranja kao što je RePower EU, umjesto prikupljanja sredstava putem novog izdavanja duga.
A u širem pitanju o tome kako se Europa može natjecati na globalnoj razini štiteći radna mjesta, razgovori su se također okrenuli tome treba li Bruxelles ojačati svoj okvir financiranja SURE, koji koristi socijalne obveznice za davanje zajmova državama EU-a.
Određene zemlje nisu sretne zbog prenamjene instrumenta koji se koristio tijekom europske ekonomske krize s ciljem oporavka od pandemije. To je posebno osjetljivo pitanje za 'štedljive' zemlje poput Njemačke i Nizozemske. Skeptični su i drugi, jer nije vjerojatno da će to donijeti mnogo lakog novca u usporedbi s američkim poreznim olakšicama predviđenima Zakonom o smanjenju inflacije.
Američki program subvencija za europske tvrtke
Njemački ministar financija Christian Lindner kazao je u ponedjeljak da nije za više subvencija i pretjeranu državnu pomoć te kako nije uvjeren da je potreban bilo kakav daljnji instrument financiranja. Rekao je da Njemačka nerado ponavlja instrumente EU-a temeljene na dugu, poput NextGeneration EU ili SURE. "Predlažem da se te rasprave izbjegavaju jer se ne može očekivati dobar kraj", rekao je.
S obzirom na podjele, Europsko vijeće vjerojatno neće dovesti do jasnog smjera, kazalo je nekoliko diplomata.
Ostaje velika nada da bi Washington i Bruxelles mogli pronaći zajednički jezik prije nego što se EU upusti u vlastiti pohod na subvencije. Dužnosnici EU-a zalažu se za veći pristup američkom programu subvencija za europske tvrtke. "Još uvijek ima prostora za uklanjanje nekih negativnih nuspojava", rekao je jedan diplomat EU-a. "Ima prostora za nastavak razgovora."
